Stupnik
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
.gif/80px-Stupnik_(grb).gif)
|
|
  Stupnik
Stupnik na karti Hrvatske
|
|
| Županija | Zagrebačka |
| Broj stanovnika (2001.) | 3.251 |
| Površina | 24,87 km 2 |
| Naselja u sastavu općine | Gornji Stupnik, Donji Stupnik, Stupnički Obrež |
| Poštanski broj | 10255 Gornji Stupnik |
| Načelnik općine | Ivan Trgovec |
Stupnik je općina u Hrvatskoj, smještena u Zagrebačkoj županiji.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Općina se nalazi u zapadnom dijelu Zagrebačke županije. Graniči s Gradom Zagrebom na sjeveru, istoku i jugu, na sjeverozapadu sa Svetom Nedeljom, a na zapadu sa Samoborom.
Općina Stupnik nalazi se najvećim dijelom izmedu stare i nove autoceste Zagreb - Karlovac.
Teritorijalno, granica Općine Stupnik kao jedinice lokalne samouprave ne odgovara granici katastarske općine Stupnik. Katastarska općina Stupnik daleko je veća, naselje Lučko te nasalje Žitarka koje pripada Svetoj Nedelji nalazi se na katastarskoj općini Stupnik. Problem granice prema Gradu Zagrebu, konačno je riješena tek 2003.godine.
Općina ima površinu od 24,87 km2.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Općina broji 3.260 stanovnika. Prema popisu birača na dan 19. travnja 2005. godine ima 2.966 birača. Stanovništvo je uglavnom domaće - autohtono, ali se razvojem Stupnika demografska slika počinje mijenjati.
[uredi] Uprava
Općina Stupnik je osnovana 1995. godine, od Grada Zagreba odvojila se u veljači 1996. godine. Danas je sastavni dio Zagrebačke županije, ima ravnopravan samoupravni položaj u odnosu na ostale općine i gradove.
U sastav Općine ulaze tri naselja:
- Gornji Stupnik,
- Donji Stupnik,
- Stupnički Obrež.
Administrativno središte Općine je Gornji Stupnik.
Općinsko vijeće sastoji se od 13 članova. Poglavarstvo općine Stupnik ima 5 članova. Predsjednik Poglavarstva je načelnik općine. Trenutno tu dužnost obablja Ivan Trgovec.
[uredi] Povijest
U prošlosti Stupnik je bio značajno selo u široj okolici, po velićini raspoloživog prostora, broju stanovnika, njihovoj poduzetnosti i istaknutim ljudima. Prostor sela smanjio se u najnovije vrijeme priključenjem jednog dijela nizinskog Stupničkog polja naselju Lučko. Selo nema središnju točku, niti crtu, nego se sastoji od više zaselaka duž Stupničke šume.
U starini selo Stupnik bilo je čitavo na uzdignutoj stepenici (oko 10 m iznad ravnice doline Save), rubom koje je nekada išla rimska cesta (Aemana (Ljubljana) - Siscia (Sisak). Te stare dobre ceste ostale su u uporabi još dugo u Srednjem vijeku. U 5. i 7 stoljeću kad Rimsko carstvo nije vise uspijevalo braniti svoje granice ovim putevima prolazili su novi narodi - barbari, koji su rušeći i unistavajući nadirali u tople kultivirane krajeve južne Europe. Zadnji su došli nasi hrvatski preci, u prvoj pol. 7. st. po. Kr.
Prve vijesti o širem području oko Stupnika u srednjevjekovnom hrvatskom kraljevstvu nalaze ga u Okićkoj (političkoj) župi godine 1192. Okićka župa prostirala se izmedu Save i Pokuplja i uključivala područje koje je tek osnovana Zagrebačka biskupija organizirala kao posebni crkveni kotar, nazvan Okićki dekanat (do 1945. g. uključivao je i Stupnik). Početkom 14. st. Okićka župa je uklopljena u proširenu Zagrebačku zupaniju. U to vrijeme (13.-14. st.), Stupnik je najvjerojatnije selo slobodnih seljaka.
Stupnik, oslonjen na duboku i široku Stupničku šumu, bio je siguran i zaštićen samo s južne strane, a otvoren svim utjecajima s ostalih strana. Najbliži susjed bila mu je gospoštija Brezovica, no s te strane Stupnik je bio miran, jer je Brezovica bila poznata po miroljubivim vlasnicima. Sa sjeverne strane, preko Save, nalazile su se 2 jake gospoštije, Medvedgradska i Susedgradsko-gornjostubička, koje su trazile i nasle podložnike i s južne strane Save. Od 14. do 16. st. našle su ih i u Stupniku. Dok je Stupnik bio pod upravom Susedgradsko-stubičke gospoštije daruje Doroteja Frankopan-Henning 1472. svoje posjede u Stupniku zagrebačkim dominikancima, a preostali dio Stupničkih posjeda kupuje 1564. mađarski plemić Franjo Tahi. Tahi je loše i nasilno vladao svojim područjem, pa su se i Stupnjari 1573. uključili u Seljačku bunu. Mađarska plemička obitelj Erdody dolazi u posjed Okičke gospoštije, a Erdody su čak bili pokrovitelji Stupničke župe od 1615. i dalje.
Nakon kratkog razdoblja koncem 16. st. kad je tu više posjednika Stupnik dolazi poč. 17. st. u ruke Okićko-Kerestinečke gospoštije svojeg dotadašnjeg zapadnog susjeda. Tako su, osim Brezovice, svi ostali susjedi držali Stupnik neko vrijeme u svojoj vlasti.
[uredi] Gospodarstvo
Na području Općine registrirano sjedište ima velik broj poduzeća, a aktivno je njih 119. Registrirano je i 68 obrtnika. Isključivo od poljoprivrede živi relativno malo stanovnika.
[uredi] Poznate osobe
[uredi] Spomenici i znamenitosti
Stupnjari su polovicom 18. st. sagradili današnju župnu crkvu Sv. Ivana Nepomuka. Druga je sakralna građevina u Stupniku kapela sv. Benedikta koja je sagrađena prije 1669. i (nakon župne crkve u Odri) najstarija je sada stojeca zidana zgrada crkve juzno od Save kod Zagreba.
U Stupničkoj šumi nalazi se jedan veliki hrast, kojeg može obujmiti osmero ljudi.
[uredi] Obrazovanje
Najbliži vrtić za djecu iz Stupnika je onaj u Hrvatskom Leskovcu. Osnovna škola 'Lučko', koja u Lučkom (grad Zagreb) ima zgradu za djecu od prvog do osmog razreda, ima i u Općini Stupnik svoju područnu školu 'Stupnik' za djecu od prvog do četvrtog razreda.
[uredi] Kultura
KUD "Kraluš" prvi puta je osnovan 1981 godine pri tadašnjoj mjesnoj zajednci Stupnik i djerlovao je do 1991. godine. Na inicijativu općinskog poglavarstva 25.10.1998. godine u Stupniku je ponovo osnovano kulturno umjetničko društvo "Kraluš". Otada pa do danas Kud "Kraluš" djeluje na promicanju folklorne kulture. Živeći u folkloru ljudi postaju svjesniji kvalitete i bogatstva duhovne naravi. Stoga i članovi ovog Kud-a na manifestacijama na kojima sudjeluju stvaraju čvrstu vezu prošlosti i sadašnjosti a s jasnijim pogledom na budućnost. U Kud-u "Kraluš" okupljaju se mahom mladi ljudi kojima je druženje te pjesma i ples osnovna zadaća a želja za nastupima i osvajanjem laskavih priznanja i nagrada stalno je prisutna. Nastupali su dosad na mnogim pozornicama kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, pa spomenimo dio tog njihovog bogatog opusa: nastup na Brodskom Kolu, Đakovačkim vezovima, u TV emisiji "Za srce i dušu", na 0pćinskoj smotri Samobor, Županijskoj smotri Velika Gorica i Zelina, koncertu u Lovasu. Također su nastupali u Orahovici, Zaboku,Krašiću, Lužanima, Pudama, Pušći, Imotskom te na Danu općine Stupnik i na Božićnim Koncertima u Crkvi sv.Ivana Nepomnuka i Crkvi sv.Petra u Zagrebu. Posebno treba istaknuti dva samostalna koncerta, prvi u Centru za kulturu Novi Zagreb i drugi sjajan Koncert hvaljen od kritičara i od publike održan u kazalištu "Kerempuh" u Zagrebu. Kud "Kraluš" je odlične rezultate polučio i na međunarodnim smotrama folklora u Italiji i Poljskoj jer Hrvatska je upravo u svijetu prepoznatljiva kao mala zemlja s bogatim kulturnim identitetom. Nije li to na ponos svima nama kada na takvim mjestima hrvatsku zastavu ponosno nose baš mladi iz Stupnika. Ne smijemo propustiti ni to da je na manifestaciji "Brodsko kolo" 2001. godine članica ovog KUDa bila pobjednica, tj. Miss Hrvatske u narodnoj nošnji. Koreografije koje izvode članovi KUDa "Kraluš" su iz raznih sijelova Lijepe naše - Baranje, Like, Slavonije i dr., a također se pomno obrađuju i običaji iz Stupnika. No , nije sve to lako, izvedba koreografija zahtijeva mnogo truda, muke i znoja pa mnogi članovi kroz to postaju samostalni, odgovorni i odrasli te samouvjereno vladaju scenom. Broj članova je promjenljiv, no ohrabruje činjenica da se neprestano uključuju maslđi članovi čija želja za učenjemi usvajanjem novih vrednota raste iz dana u dan. Svakako da su za ostvarenje ovih programa potrebna i financijska sredstva koja KUD dobiva od općine Stupnik a koja se troše isključivo namjenski tako da danas postoji već dobar dio vlastite opreme. Ovo je samo kratak opis dosadašnjeg rada KUDa "Kraluš" iako su im planovi za budućnost ambiciozni. Stoga neka i dalje s ponosom čuvaju i njeguju sve ono što su nama u nasljeđe ostavili naši djedovi i bake i neka im dosljednost svega toga bude krajnja zadaća. Predsjednica KUDa "Kraluš" Nada Ćuk
U Općini Stupnik djeluje neprofitna kulturna udruga 'Skupnica' punim imenom Udruga njegovatelja tradicijske baštine Stupnika. Osim što se njeni članovi bave prikupljanjem etnografskih podataka o Stupniku u prošlosti i danas, organiziraju i prigodne izložbe (božićne, uskršnje...) te radionice za djecu i odrasle. Trenutno najvažniji projekt Udruge je osnivanje etno sela Stupnik na općinskoj lokaciji Skupnica. Preseljenjem četiri drvene tradicijske stupničke kuće i uređenjem istih Općina će dobiti mjesto za razne događaje kulturnih i sportskih sadržaja. Predsjednica Udruge, Mirela Hrovatin, dipl.etn.
Stupnjari su polovicom 18. st. sagradili današnju župnu crkvu Sv. Ivana Nepomuka. Druga je sakralna građevina u Stupniku kapela sv. Benedikta koja je sagrađena prije 1669. i (nakon župne crkve u Odri) najstarija je sada stojeca zidana zgrada crkve juzno od Save kod Zagreba.
[uredi] Sport
Nogometni klub 'Stupnik' osnovan je 1972. god., od kada se bez prekida natječe u raznim stupnjevima natjecanja do danas. Osnivaći NK 'Stupnik' su: Stjepan Garašić, Josip Horvatinec, Slavko Lisec - prvi predsjednik, Ivan Fr. Lončarić, Milan Lončarić, Vlado Piškor, Josip Batina, Ivan Jambrek , Franjo Drobilo,Đuka Lisac.
Uz osnovnu djelatnost tj. igranje nogometa, NK 'Stupnik' bio je uključen i u društveni život mjesne zajednice Stupnik. Poznate su bile i sportske igre - 'StupnikSloboda', gdje su se uz nogomet održavala natjecanja u kros trcanju po kategorijama, šahu, stolnom tenisu, biciklizmu, pikadu i gađanju zračnom puškom. Pokrovitelj tih natjecanja bili su: Lutrija Hrvatske, Vecernji list i Sportske novosti. Treba svakako spomenuti i Stupničke susrete s NK 'Slavonac' iz Brodskog Stupnika, te je potpisana povelja bratimljenju M Z Brodski Stupnik i M Z Stupnik. Po osnivanju NK 'Stupnik' uključen je u najniži rang natjecanja po razredima. Tokom godina dolazilo je do raznih promjena u sistemu natjecanja.
Od 1995. god. pocinje zlatno doba NK 'Stupnik'. Od najnižeg ranga svake godine penje se u rang vise, te 1999. god ulazi u III. hrvatsku ligu gdje se natječe 2 godine. U tom razdoblju treba svakako istaknuti prof. Gorana Oreškovića trenera, te vodstvo kluba koje je bilo velika podrška treneru i igračima, a to su: Stjepan Garašić, Jakov Bilušić, Zlatko Meglaj, Ivan i Milan Smolčak, prof.Jug Ivan, Željko Romih, Ivan Dasović, Josip Horvatinec i Josip Batina. Od 2001. se natječu u JŽNL. Uz seniorsku momčad stalna briga vodi se i o mladim selekcijama, a juniori su god. 1994./95. osvojili kup lige juniora ZNS-a. Natjecanje u III. hrvatskoj ligi, kao i osvajanje kupa Zagrebačke županije 2001. god. največi su uspjesi NK 'Stupnik'. Sadašnju upravu NK 'Stupnik' ćine: Predsjednik skupštine Stjepan Garašić Predsjednik kluba Nikola Brkljačić, dopredsjednici Zlatko Meglaj i Željko Romih, tajnik i blagajnik Josip Horvatinec, te članovi Izvršnog odbora: Ivan Jambrek, Ivan Meglajec, Mario Lopuh, Ivica Piškor, Branko Kobas, Branko Runtas, Joso Vranić, Ivan Konjušić, Ivan i Milan Smolčak, Josip Markoci. Stjepan Garašić od osnivanja do danas stalno obavlja razne duznosti, kao i Josip Horvatinec. Nije jednostavno i potpuno objektivno nabrojit najistaknutije igrače kroz 32 godine no po kriteriju dužine i kvalitete izbor igrača bio bi sljedeći: najbolji dosadašnji igrač NK 'Stupnik' svakako je Josip Marijan koji je do nedavno obnašao dužnost trenera seniorske momčadi. Treba svakako istaknuti igrače koji su pridonijeli dobrim igrama NK 'Stupnik', a to su: Vlado Jalžabetić, Ivica Grga Iviček, Juraj Božić, Željko Kobas, Branko Matošević, Nikola Kokotović,Dragutin Švigir,Vlado Matošević,Josip Pavlović(Doda),Branko Trdak (Bajan),Milan Kravršćan (Iso),Vlado Crnečki (Ferenc),Vlado Kravaršćan (Vaci), Ivica Jakopinec, Josip Jug, Boris Meglajec, Zlatko Meglaj, Damir Jelić (Ajax),Mario Garašić, Kruno Stunja, Ivica Piškor, Mladen Gajan, Ante Terzić, Ivica Radoš, Božo Gelo, Ivica Meglajec i ostali.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Stupnik koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
