Stephen Hawking

Izvor: Wikipedija

Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja, 1942.), britanski je teoretski fizičar.

Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Danas je profesor matematike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.

Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito. Tu se ubraja i znanstveni bestseler "Kratka povijest vremena" (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana.

U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicira jedino uz pomoć kompjuterskog sintetizatora glasa. Srećom, bolest ne oštećuje njegov mozak tako da se uspješno nastavlja posvećivati svom teoretskom radu.

Sadržaj 1 Biografija 2 Polja istraživanja 3 Bolest 4 Nagrade 5 Publikacije

[uredi] Biografija

[uredi] Polja istraživanja

[uredi] Bolest

[uredi] Nagrade

[uredi] Publikacije

• "A Brief History of Time" (1988), hrv. "Kratka povijest vremena"
• "Black Holes and Baby Universes and Other Essays" (1993), "Budućnost svemira i drugi eseji"
• "The Universe in a Nutshell" (2001), hrv. "Svemir u orahovoj ljusci"
• "A Briefer History of Time" (2005), hrv. "Još kraća povijest vremena"

Nedovršeni članak Stephen Hawking koji govori o znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.