Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Izvor: Wikipedija

Povijest Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina do 12. stoljeća Bosna i Hercegovina pod Ilirima Bosna i Hercegovina pod Rimljanima Dolazak Slavena u Bosnu i Hercegovinu Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku Bosanska banovina Bosansko kraljevstvo Bosna i Hercegovina u Osmanlijskom carstvu Sandžak Bosna Bosanski pašaluk Bosna i Hercegovina pod Austro-Ugarskom Bosna i Hercegovina nakon okupacije 1878. Bosna i Hercegovina nakon aneksije 1908. Bosna i Hercegovina u prvoj Jugoslaviji Bosna i Hercegovina tijekom Drugog svjetskog rata Bosna i Hercegovina u drugoj Jugoslaviji Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina Povijest neovisne Bosne i Hercegovine Rat u Bosni i Hercegovini Daytonski mirovni sporazum Bosna i Hercegovina nakon 1995.

SR Bosna i Hercegovina (SR Bosna i Hercegovina; SRBiH) preimenovana je u "Socijalističku Republiku", Ustavom iz 1963., kad i ostale jugoslavenske republike, a stekla je neovisnost 1992. kada je promijenjen i naziv u "Republika Bosna i Hercegovina". Pripadala je među srednje razvijene jugoslavenske republika. Bila je treća po veličini poslije SR Srbije i SR Hrvatske. Osamostalila se 1992., te promijenila naziv u "Republika Bosna i Hercegovina"

Sadržaj 1 Stanovništvo 2 Industrijska razvijenost 3 Poznati bosanskohercegovački komunisti 4 Poveznice

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu iz 1991. godine, BiH je imala 4.377.033 stanovnika sa ovim sastavom: 1.902.956 (43.47%) Muslimani (kasnije pod imenom Bošnjaci), 1.366.104 (31.21%) Srba i 760.852 (17.38%) Hrvata, 242.682 (5.54%) ljudi deklariralo kao Jugoslaveni, a 104.439 (2,38%) ostali i nepoznato. Religijska podjela uglavnom slijedi etničku.

Sarajevo je bilo treći grad po broju stanovnika i po prostornoj veličini u SFRJ. SRBiH je po razvijenosti je bila 4. republika u SFRJ. Sarajevo je imalo preko 520.000 stanovnika, a Banja Luka je bila odmah iza glavnog grada sa 127.855 stanovnika (stanovništvo Banje Luke do danas je udvostručeno). Tuzla je bila glavni proizvođač soli, a bila je treći grad po broju stanovnika u tadašnjoj SRBiH. Imala je oko 71.455 ljudi. Zenica, najveći jugoslavenski metalurški centar imala je 63.144 stanovnika. Prema tadašnjem popisu stanovništva, Mostar je imao 45,62% Muslimana i 45,61% Hrvata od oko 47.118 stanovnika.

[uredi] Industrijska razvijenost

Industrijska razvijenost BiH bila je 33%, što je bilo ispod jugoslavenskog prosjeka. Istovremeno, razvijenost Sarajeva iznosila je oko 300% što je preko 9 puta više od državne razine. Grad Banja Luka bila je 98,7% što je 3 puta iznad prosjeka BiH. Tekstilna i metalurška industrija, te industrija oružja i lijekova je donosila najviše prihoda. Neki dijelovi zemlje su imali izuzetno mali prosjek industrijske razvijenosti. Sarajevo je pak važilo za jedan od najrazvijenijih gradova u SFRJ.

[uredi] Poznati bosanskohercegovački komunisti

• Džemal Bijedić
• Hamdija Pozderac
• Raif Dizdarević

[uredi] Poveznice

• Predsjednici Predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine

Nedovršeni članak Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.