Riječka nadbiskupija
Izvor: Wikipedija
| Riječka nadbiskupija Slika:Riječka nadbiskupija (grb).gif |
|||
| Latinski naziv | Archidioecesis Fluminensis | ||
| Status | nadbiskupija | ||
| Nadnevak uspostave | 30. travnja 1920. (kao Riječka apostolska administracija | ||
| Nadnevak uzdignuća na razinu nadbiskupije |
27. srpnja 1969. | ||
| Nadnevak promjene statusa | 25. svibnja 2000. razdvajanje Riječko-senjske biskupije |
||
| Pripadnost nadbiskupiji | nadbiskupijsko sjedište | ||
| Obred | rimski | ||
| Država gdje se nalazi | Hrvatska | ||
| Broj katolika | 213.650 (2004.) | ||
| Površina (2006.) | 2.580 km 2 | ||
| Biskup | nadbiskup Ivan Devčić | ||
| Podređene jedinice | Gospićko-senjska biskupija Biskupija Krk |
||
| Službene stranice | Riječka nadbiskupija | ||
| Po stanju na | 18. travnja 2006. | ||
Riječka nadbiskupija dijeceza je Rimokatoličke Crkve sa sjedištem u Rijeci, a obuhvaća grad Rijeku, Hrvatsko primorje i Gorski kotar. Ujedno je i sjedište Riječke metropolije kojoj, osim Riječke nadbiskupije, pripadaju još i Porečko-pulska, Krčka i Gospićko-senjska biskupija.
[uredi] Povijest
Tragovi kršćanstva u ovim krajevima vidljivi su još iz 3. i 4. stoljeća, a po nekim zapisima već u 5. stoljeću postoji biskupija u Senju, na južnom području bivše Riječko-senjske nadbiskupije.
U srednjem vijeku ovo područje pripada vlasti akvilejskoga patrijarha. Kasnije je područje nadbiskupije podijeljeno između pulskog biskupa na zapadu i krbavskoga na istoku (od 1185. koji će se od 1460. nazivati modruškim biskupom. Nakon poraza u Krbavskoj bitci 1493. biskup se smješta u Novom Vinodolskom, a uskoro će se za Modrušku biskupiju početi brinuti senjski biskupi.
Konačno su 1630. te dvije biskupije sjedinjene pod nazivom Senjsko-modruška biskupija.
Ovo će područje, osobito u 16. stoljeću, postati jednim od središta glagoljskoga tiskarstva. Nakon Tridentinskog sabora pulski biskup nastojao je zabraniti glagoljsku službu u Rijeci, no tome se usprotivila općina grada Rijeke koja je 1593. zaprijetila da će prestati plaćati crkvenu destinu ukine li se glagoljska služba. 1739. glagoljsku službu potvrdio je i car Karlo VI., a tek je 1848. djelomično ukinuta.
Pod talijanskom okupacijom, 1925., osnovana je Riječka biskupija u čiji su sastav ušli hrvatska i slovenska područja izvan Istre. Nakon Drugog svjetskog rata talijanski biskup i svećenici napuštaju Rijeku, a 1950. razdijeljeni su slovenski i hrvatski dio podrujčja biskupije.
27. srpnja 1969. ujedinjene su Senjsko-modruška i hrvatski dio Riječke biskupije, te je tako nastala Riječko-senjska nadbiskupija. Sjedište nove nadbiskupije i metropolije postala je Rijeka s katedralom sv. Vida.
Bulom od 25. svibnja 2000. godine Sveta Stolica odvojila je iz Riječko-senjska nadbiskupije područje na kojem je utemeljena Gospićko-senjska biskupija, a ostali dio nadbiskupije preimenovan je u Riječku nadbiskupiju.
[uredi] Današnje stanje
Danas Riječka nadbiskupija obuhvaća površinu od 2.580 km2, na kojem živi 266.818 stanovnika, od čega 213.854 katolika.
Zaštitnik je nadbiskupije, katedrale i grada Rijeke sveti Vid, a slavi se 15. lipnja, dok se posveta katedrale slavi 6. svibnja.
Na čelu nadbiskupije nalazi se nadbiskup i metropolit mons. dr. Ivan Devčić.
