Krčka biskupija

Izvor: Wikipedija

Krčka biskupija Slika:Krčka biskupija (grb).gif
	Latinski naziv	Dioecesis Vegliensis
	Status	biskupija
	Nadnevak uspostave	990.
	Nadnevak uzdignuća na razinu nadbiskupije	...
	Nadnevak promjene statusa	...
	Pripadnost nadbiskupiji	Riječka nadbiskupija
	Obred	rimski
	Država gdje se nalazi	Hrvatska
	Broj katolika	36.824 (2004.)
	Površina (2006.)	1119 km ²
	Biskup	Valter Župan
	Podređene jedinice	(poveznica na popis župa)
	Službene stranice	http://krk.hbk.hr/
	Po stanju na	5. srpnja 2007.

Krčka biskupija je biskupija u Hrvatskoj, sa sjedištem na otoku Krku.

Tragovi značajnog sjedišta ranog kršćanstva u današnjem Krku se vide po ostatcima katedrale iz 5. stoljeća i starorimskim natpisima.

Sadržaj

1 Opći podatci
2 Povijest
- 2.1 Povijesna sjedišta
- 2.2 Nakon proširenja
3 Biskupi
- 3.1 Nakon proširenja
4 Poznati svećenici
5 Vidi još

[uredi] Opći podatci

Danas se Krčka biskupija, površine 1119 km2, prostire na otoke Krk, Cres, Rab, Lošinj, Ilovik, Sv. Petar, Susak, Unije, Velike i Male Srakane i dijel otoka Paga.

Svetac zaštitnik ove biskupije je sveti Kvirin Sisački, biskup i mučenik, a suzaštitnici su sveti Gaudencije, osorski biskup iz 11. st. te sveti Kristofor, starokršćanski mučenik.

Crkvena upravna organizacija Krčke biskupije se sastoji od 51 župe i 6 dekanata:

krčkog
omišaljskog
vrbničkog
creskog
rapskog
malološinjskog

Redovništvo je u Krčkoj biskupiji zastupljeno sa 9 samostana (muških) i 19 ženskih redovničkih zajednica.

[uredi] Povijest

[uredi] Povijesna sjedišta

Sjedišta od nadbiskupija koja su bile nadređene Krčkoj su se nalazila u Saloni, Splitu, Akvileji, Zadru, Gradu i Veneciji.

[uredi] Nakon proširenja

Teritorij Krčke biskupije je proširen 30. lipnja 1828., kada su joj pripojene Osorska i Rapska biskupija, ukinute istom bulom pape Lava XII. “Locum Beati Petri” (Mjesto blaženog Petra).
3. kolovoza 1830., papa Pio VIII. bulom Krčku biskupiju podređiva goričkoj nadbiskupiji sve do Rapalskog sporazuma od 12. studenog 1920., kada teritorijalno prekrajanje zapadnih hrvatskih krajeva iz Austro-Ugarske je ostavilo djelove Krčke biskupije u Italiji (otoci Cres, Lošinj, Unije, Velike i Male Srakane...).
Novom crkvenom teritorijalnom organizacijom ta područja su pripojena Riječkoj biskupiji, a od 1. kolovoza 1932. Zadarskoj, kad je papa Pio XI. objavio bulu “Pastorale munus” (Pastirska služba).
Preostali dio Krčke biskupije je organizacijski bio izravno podređen Vatikanu i to ispravom od 25. studenog 1933..
Nove promjene državnih granice iz travnja 1945. su dovele i do promjena u crkvenoj teritorijalnoj organizaciji tako da su Hrvatskoj vraćena područja Krčke biskupije već 1948. dana na upravu Krčkoj biskupiji, a konačno integriranje je izvršeno odlukom Konzistorijalne kongregacije od 6. siječnja 1963..
27. srpnja 1969. Krčka biskupija postaje dijelom novouspostavljene Riječke nadbiskupije.

[uredi] Biskupi

[uredi] Nakon proširenja

Ivan Antun Sintić (1792.-1837.) iz Krka
Bartol Bozanić (1839.-1854.), iz Vrbnika
Ivan Josip Vitezić (1854.-1877.), iz Vrbnika
Franjo Anijan Feretić (1880.-1893.), iz Vrbnika
Andrija Marija Sterk (1894.-1896.), iz Voloskog
Antun Mahnić (1896.-1920.) iz Kobdila kraj Gorice, iz Slovenije
Josip Srebrnić (1923.-1966.), iz Solkana kraj Gorice, iz Slovenije
Karmelo Zazinović (1961.-1989.), iz Krka
Josip Bozanić (1989.-1997.), iz Vrbnika, današnji (stanje u ožujku 2008.) kardinal i zagrebački nadbiskup i predsjednik HBK.
Valter Župan (od 15. ožujka 1998.), s Lošinj