Radoslav Katičić

Izvor: Wikipedija

Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930.), hrvatski lingvist, povjesničar i kulturolog.

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao klasičnu filologiju gdje je doktorirao disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Prvi su mu radovi iz grčke filologije. Od 1958. na Katedri za indoeuropsku poredbenu gramatiku. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1977. do umirovljenja profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Član HAZU, Austrijske akademije znanosti, ANUBiH, Norveške akademije i Academiae Europae. Katičićevi radovi se mogu, ugrubo, podijeliti na četiri područja:

djela iz opće lingvistike, u kojima je razvijao razne suvremene jezikoslovne pristupe poput strukturalne lingvistike i transformacijske gramatike

književnojezične studije iz područja europskih i neeuropskih književnosti (starogrčke, bizantske, indijske), te arealne lingvistike izumrlih jezika (balkanski jezici)

jezičnopovijesne radove u kojima je istraživao kontinuitet hrvatske pismenosti i jezičnoga izraza, od početaka na latinskom i crkvenoslavenskom ("Uz početke hrvatskih početaka"), preko djela renesansnih i baroknih pisaca kao što su Marin Držić ili Bartol Kašić, sve do modernoga standardnoga jezika ("Sintaksa hrvatskoga književnoga jezika", 1986)

velika sintetska djela u kojima obrađuje civilizacijski kontinuitet hrvatske uljudbe (Litterarium studia, Na kroatističkim raskrižjima)

Radoslav Katičić pripada trolistu (uz Dalibora Brozovića i Stjepana Babića) hrvatskih jezikoslovaca koji je, pod utjecajem suvremenih lingvističkih spoznaja, "srušio" sliku o povijesnim mijenama hrvatskoga jezika koju su gradili tzv. hrvatski vukovci (Tomislav Maretić, Milan Rešetar) i ocrtao novi jezičnopovijesni zemljovid, te konačno i formalnolingvistički kodificirao hrvatski standardni jezik apsorbiravši cjelokupnu hrvatsku književnu i pismenu baštinu koju je unitaristička struja među jezikoslovcima zabacivala- od Marina Držića do Miroslava Krleže.

[uredi] Djela

Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (Zagreb, 1967)
A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics (Haag-Paris, 1970)
Jezikoslovni ogledi (Zagreb, 1971)
Stara indijska književnost (Zagreb, 1973)
The Ancient Languages of the Balkans, 1-2 (Haag-Paris, 1976)
Sintaksa hrvatskoga književnog jezika (Zagreb, 1986, 2003)
Novi jezikoslovni ogledi (Zagreb, 1984; 2. izdanje 1992)
Uz početke hrvatskih početaka (Split, 1993)
Na ishodištu (Zagreb, 1994)
Illyricum mithologicum (Zagreb, 1995)
Litterarum studia: Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja (Zagreb, 1998)
Na kroatističkim raskrižjima (Zagreb, 1999)
Članak: Liburnski otoci kod antičkih pisaca. Zbornik: Zadarsko otočje; povremena izdanja Narodnoga muzeja u Zadru, svezak 1, Zadar 1974, 35-45.