Predrag Matvejević
Izvor: Wikipedija
Predrag Matvejević (Mostar, 1932.), član Akademije nauka i umjetnosti BiH od 2002.
Po ocu Rus (Sovjetski Savez), a po majci Bosanac (BiH), nakon školovanja u rodnom Mostaru započinje studij romanistike u Sarajevu kojeg završava u Zagrebu. Godine 1967. doktorira na Sorbonni.
Do 1991. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavao je francusku književnost. Potom odlazi u Francusku (Nouvelle Sorbonne), a zatim u Italiju. Od 1994. godine redoviti je profesor srpskohrvatskoga na rimskom sveučilištu La Sapienza i predsjednik Znanstvenoga savjeta Mediteranskoga laboratorija u Napulju.
Osnivač je jugoslavenske partije UJDI 1989. i član Vijeća prokomunističke partije SRP,počasni je potpredsjednik međunarodnoga PEN-a i jedan od utemeljitelja Asocijacije Sarajevo u Parizu i Rimu (1992.)Iako državljanin Italije i Bosne i Hercegovine, u Zagrebu je 02.11.2005. na Općinskom sudu osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od pet mjeseci zbog počinjenoga kaznenoga djela difamacije i klevete.
Matvejevićev "Mediteranski brevijar" preveden je na dvadesetak jezika. Matvejevićeva publicistička knjiga "Jugoslavenstvo danas" doživjela je u beogradskom BIGZ-u 1984. svoje džepno izdanje u tiražu od 30.000 primjeraka.
Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj i dva u Italiji, a dodijeljen mu je i počasni doktorat na Univerzitetu Džemal Bijedić u njegovu rodnu Mostaru. Član je Savjeta Novog Plamena.
[uredi] Bibliografija
- "Sartre" (esej, 1965.)
- "Razgovori s Krležom" (1969., 1971., 1974., 1979., 1982., 1987.)
- "Prema novom kulturnom stvaralaštvu" (1975., 1977.)
- "Književnost i njezina društvena funkcija" (1977.)
- "Te vjetrenjače" (1977., 1978.)
- "Jugoslavenstvo danas" (1982., 1984.)
- "Otvorena pisma" (1985., 1986.)
- "Mediteranski brevijar" (1987., 1990., 1991.)
- "Istočni epistolar" (izlazak knjige pomogla je Fondacija Soros, 1995.)
- "Gospodari rata i mira" (s V. Stevanovićem i Z. Dizdarevićem, 2000., 2001.)
- "Druga Venecija" (2002.)
[uredi] Knjige objavljene na francuskom jeziku
- Pour une poétique de l'événement (préface de J.-M. Palmier, Pariz, 1979.)
- Le monde «ex» - Confessions (postface de Robet Bréchon, Pariz 1966.)
- La Méditerranée et l'Europe - Leçons au College de France (Pariz, 1998.)
- Les Seigneurs de la guerre (sous la direction de P. Matvejevitch, Paris, 1999.)
- L'Ile-Méditerranée (Pariz, 2000.)
1959. Vesna Parun | 1962. Petar Šegedin | 1964. Dobriša Cesarić & Jure Kaštelan | 1965. Ranko Marinković | 1966. Jure Franičević-Pločar | 1968. Slobodan Novak | 1969. Krsto Špoljar | 1970. Stanko Lasić & Antun Šoljan | 1971. Oto Šolc | 1972. Nikola Milićević & Svetozar Petrović | 1973. Živko Jeličić | 1974. Marin Franičević | 1975. Vesna Krmpotić & Predrag Matvejević | 1976. Zvane Črnja & Milivoj Solar | 1978. Drago Kekanović & Milivoj Slaviček | 1979. Ivan Katušić & Miroslav Slavko Mađer | 1980. Tito Bilopavlović & Nikica Petrak | 1981. Ivan Slamnig & Danijel Dragojević | 1983. Zvonko Maković | 1984. Luko Paljetak | 1985. Nedjeljko Fabrio & Zvonimir Majdak | 1986. Viktor Žmegač | 1987. Nusret Idrizović & Augustin Stipčević | 1988. Branimir Bošnjak | 1989. Zvonko Mrkonjić | 1990. Bruno Popović | 1991. Željka Čorak | 1992. Slavko Mihalić | 1993. Sibila Petlevski | 1994. Ivan Golub | 1995. Ante Stamać | 1996. Jozo Laušić | 1997. Željko Knežević | 1998. Jakša Fiamengo | 1999. Goran Tribuson | 2000. Stanko Andrić | 2001. Drago Glamuzina | 2002. Andriana Škunca | 2003. Renato Baretić | 2004. Luko Paljetak | 2005. Delimir Rešicki | 2006. Mate Ganza
1962. Miroslav Krleža | 1967. Vjekoslav Kaleb & Dragutin Tadijanović | 1968. Gustav Krklec & Dobriša Cesarić | 1969. Vjekoslav Majer | 1970. Nikola Šop | 1971. Miroslav Feldman | 1972. Šime Vučetić | 1973. Novak Simić | 1974. Marijan Matković | 1975. Ranko Marinković | 1976. Vladimir Popović | 1977. Drago Ivanišević | 1978. Joža Horvat | 1979. Marin Franičević | 1980. Josip Barković | 1982. Vesna Parun | 1983. Jure Franičević-Pločar | 1984. Aleksandar Flaker & Jure Kaštelan | 1985. Mirko Božić | 1986. Vojin Jelić | 1987. Živko Jeličić | 1988. Ivan Slamnig | 1989. Slobodan Novak | 1990. Olinko Delorko | 1991. Petar Šegedin | 1992. Ivo Frangeš | 1993. Srećko Diana | 1994. Nikola Miličević | 1995. Rajmund Kupareo | 1996. Slavko Mihalić | 1997. Ivan Kušan | 1998. Miroslav Slavko Mađer | 1999. Vesna Krmpotić | 2000. Stanko Lasić | 2001. Ivo Brešan | 2002. Gajo Peleš | 2003. Viktor Žmegač | 2004. Josip Tabak | 2005. Irena Vrkljan | 2006. Miroslav Šicel