Oakland, Kalifornija
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
 |
|
| Nadimak: Oaktowm (grad hrastova, ili dubrovnik) | |
| Koordinate: | |
| Država | SAD |
| Savezna država | Kalifornija |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Ronald Dellums (demokrat) |
| Površina | |
| - Ukupna | 202.4 km² |
| Visina | 1 m |
| Stanovništvo (2006.) | |
| - Grad | 415.492 |
| - Gustoća | 2,751.4/km² |
| Pozivni broj | 510 |
| Službena stranica www.oaklandnet.com | |
| Karta | |
 Položaj Oaklanda u Kaliforniji i okrugu Alameda |
|
Oakland je osmi najveći grad u Kaliforniji i četrdeset i šesti najveći grad u SAD-u. Sjedište je okruga Alameda. Prema popisu stanovništva iz 2006. godine, grad ima 415.492 stanovnika. Treći je najveći grad u Zaljevskom području San Francisca, nakon San Josea i San Francisca.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Moderni Oakland, kao i većina ostalih kalifornijskih gradova, nastao je kada je zlato bilo otkriveno u Sierra Nevada planinama 1848. godine. Izvorno naselje gdje se danas nalazi središte grada isprva se zvalo Contra Costa (španjolski "protiv obale") i bilo je uključeno u okrug Contra Costa, dok se okrug Alameda nije stvorila 25. ožujka 1853. Zakonodavstvo države Kalifornije pripojilo je Oakland 4. svibnja 1852. godine.
Grad je rastao kako su se željeznice proširivale, postavši glavno željezničko odredište koncem 1860. i 1870. godine. 1868., željeznica Central Pacific je sagradila pristanište Oaklanda, gdje se nalazi današnja Oaklandska luka. Tramvajska linija se uspostavila između Oaklanda i Berkeleya 1891. godine, pod privatnim vlasništvom Key System-a, prethodnika današnjeg AC Transit-a. Druge tramvajske linije su spajale Oakland sa San Franciscom kada se Bay Bridge izgradio. Taj Key System je izgradio dva veličanstvena hotela: Key Route Inn, koji je izgorio u ranim 1930. godinama, i spektakularni Claremont Resort, koji dan danas postoji i jedan je od simbola tog područja. Kada je grad iskopao kanal za mornarske svrhe 1902. godine, napravio je «otok» od susjednog grada Alamede. Stanovništvo grada se udvostručilo kada su izbjeglice iz San Francisca izgubile kuće u požaru nakon ogrmnog potresa 1906. godine.
[uredi] 1920. godine
S naglim ekonomskin razvojem 1920.-tih godina u cijelom SAD-u, i posebno u Kaliforniji, grad se znamenito ojačao i raširio. Ekonomija je rasla zahvaljujući rekonstrukciji nakon 1. svjetskog rata i masovnom otkrivanju nafte u južnoj Kaliforniji te široke upotrebe automobila. Kako se grad širio, anektirao je obrađene površine na istoku i sjeveru. U Oaklandu se sagradilo više kuća između 1921. i 1924. godine nego između 1908. i 1920 godine. Većina današnjih obiteljskih kuća u Oaklandu sagrađene su oko 1920. godiname. Grad je postao veliko industrijsko središte, s tvornicama metala, konzerva i automobila, pekara, i razvijenom brodogradnjom.
[uredi] 2. svjetski rat i poslijeratne godine
Za vrijeme 2. svjetskog rata u istočnom zaljevskom području se nalazila velika vojna industrija. Puno radnika širom Amerike su došli u Oakland tražeći posao, od kojih su većina bili Afroamerikanci. Uživali su ogromnom bogatstvu grada tijekom rata. Kako je rat završio, završili su i poslovi s njime, ali doseljenici su i dalje ostali na tom području. Bogatiji stanovnici su odselili u predgrađe, dok su bijeli radnici odselili u susjedne gradove kao Alameda ili San Leandro. Ovaj egzodus bijelog stanovništva se događao preko cijelog SAD-a. U ovo doba, Key System se razmontirao, a sagredile su se autoceste i visoki neboderi. Tmurna, dotrajana obala grada se preuredila u Trg Jacka Londona. Unatoč svemu ovome, grad je ipak postajao siromašniji i crno stanovništvo se povećavalo.
Kako je kriminal skočio 1960.-tih godinâ, grad je zaposlio nove policajce iz dalekog juga SAD-a, odakle su mnogi crnci iz grada i pobjegli. Kako se sukob između bijele policije i crnog stanovništva ojačavao, u Oaklandu su osnovani Black Panthers.
[uredi] 1980. i 1990. godine
1980.-tih i 1990.-tih godinâ puno ljudi iz Latinske Amerike, osobito Meksika su doselili u Oakland pogotovo u gradske četvriti Fruitvale i Istočni Oakland. Fruitvale je jedna od najstarijih četvrti grada i od uvijek je imala veliko Latino stanovništvo, a novija imigracija samo je povećala taj broj.
Na 17. listopada 1989. godine, Loma Prieta potres, koji je postigao 7.1 na Richterskoj ljestivici, teško je oštetio puno građevina u gradu. Viadukt Cypress je pao te su poginule 42 osobe, dok se Bay Bridge oštetio, ubivši jednu osobu i zatvorevši cijeli promet na mjesec dana. Građevine koje su proživjele potres su se renovirale da bi bile bolje pripremljene u slučaju potresa.
20. listopada 1991. ogroman požar u Oaklandskim brdima je spalio više od 2.000 kućâ. 25 osoba je poginulo i preko 150 ih je bilo ozlijeđeno. Ekonomski gubitak uzrokovan požarom izračunao se na oko 1,5 milijardi dolara. Mnogo kuća se ponovno izgradilo, te su naravno bile puno veće od prethodnih.
[uredi] 2000.
Bivši gradonačelnik Jerry Brown započeo je plan kako bi 10 tisuća ljudi doselili u centar grada. Zahvaljujući tome, mnogo gradskih četvrti su se obnovile, poput obale Merritskog jezera, Trga Jacka Londona, i druge četvrti u središtu grada. Ove obnove su bile sporne, jer su ih neki građani vidjeli kao gentrifikaciju, prouzročivši progone siromašnijih građana iz gradske jezgre. Kada je ekonomija u zaljevskom području oslabila 2000. i 2001. godine, većina tih novih stanova ostali su prazni. Sporo oporavljanje i ekonomska rast nisu pomogle. U zadnjih nekoliko godina, vidi se poboljšan i ogroman interes za visokokatne stambenjake, kao i u San Franciscu; planirana je izgradnja stambenjaka od 63 kata i 252m visine, koji bi se konkurirao se najvišim neboderom u San Franciscu, Transamerica Pyramid.
Gradska bejzbolska ekipa Oakland Atheltics već dugo vremena traži mjesta za izgradnju svog novog stadiona, jer otkad su u Oaklandu dijele stadion sa Oakland Raidersima, gradskom ekipom Američkog nogometa. Našli su lokaciju blizu cetra grada s dobrom povezanosti javnim prijevozom i autocestama, ali su se na tom mjestu planirali izgraditi apartmani. Koncem 2006. godine našli su teren u Fremontu. Na njemu će ekipa izgraditi stadion Cisco Field.
[uredi] Zemljopis
Oakland se nalazi na 37°48'N, 122°15'W, po sredini duž Kalifornije, na istočnoj obali zaljeva San Francisca. Zauzima 202,4 km². Oaklanđani često spominju gradske flatlands, tj. ravnine grada, i hills, tj. brda. Do nedavno, ta dva područja su označivala razdvojenost između bogatije (hills) i siromašnije (flatlands).
Merritsko Jezero je najveće gradsko slano jezero u SAD-u.
[uredi] Klima
Grad ima blagu i ponekad suhu mediteransku klimu. Klima ima osobine okolnih gradova San Francisca i San Josea, tako da je topliji od San Francisca, a hladniji od San Josea. Ne nalazi se na samom Tihom oceanu ali ipak je odmah nasuprot Golden Gate-a, puno magle prekrije Oakland za vrijeme jutra. Isto tako je dovoljno u unutrašnjosti da se ta magla povuće do podneva, tako da grad uživa u uobičajno sunčanim Kalifornijskim danima.
| Mjesec | Sij | Velj | Ožu | Tra | Svi | Lip | Srp | Kol | Ruj | Lis | Stu | Pro |
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Prosječna visoka temperatura (°C) | 14 | 16 | 17 | 19 | 21 | 22 | 23 | 23 | 24 | 22 | 18 | 14 |
| Prosječna niska temperatura (°C) | 7 | 9 | 9 | 11 | 12 | 13 | 14 | 14 | 14 | 13 | 9 | 7 |
| Oborine (cm) | 12 | 11 | 9 | 4 | 1 | 0 | 0 | 0 | 1 | 3 | 8 | 8 |
