Medici
Izvor: Wikipedija
Medici su firentinska loza bogatih bankara čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća. Golemo bogatstvo loze omogućilo im je razvijanje Firence u svakom pogledu. Okupljali su oko sebe ugledne predstavnike svoga vremena, bili njihovi pokrovitelji i omogućili im da stvaraju svoja djela. Članovi loze istakli su se i sami kao umjetnici i predstavnici duhovnog života svoga vremena.
Utjecaj Medicijevih porastao je u doba Cosima Medicija (1389.-1464.). Obitelj Albizzi je protjerala Cosima iz Firence 1433., ali se on 1434., uz podršku građana vratio u Firencu i sljedećih 60 godina Medicijevi su bili gradska vlast. Cosima se smatra rodonačelnikom starije loze Medicijevih. Cosimo je savladao sve protivnike iz drugih patricijskih obitelji i postao jedini gospodar u Firenci. Bio je na čelu grada-republike punih 30 godina. Posjedovao je veći broj manufaktura za proizvodnju svile i vune, a imao je bankovne podružnice širom Europe. Kao mecena pomagao je znanstvenicima, književnicima i umjetnicima. U njegovo doba podignute su neke od najljepših građevina u Firenci. Osnovana je novoplatonistička Firentinska akademija u kojoj su stvorena značajna djela renesansne umjetnosti.
Još jedan vrlo istaknuti član Medicijevih bio je Lorenzo Veličanstveni (1449.-1492.), unuk Cosima Starijeg. Godine 1478. Lorenzo je preživio atentat koji su pokušali izvesti predstavnici obitelji Pazzi koji su imali podršku pape Siksta IV. Njegov brat Giuliano je tada ubijen. Zahvaljujući podršci građana prebrodio je posljedice atentata. U njegovo doba Firenca doživljava vrhunac u razvoju i postaje jedan od najznačajnijih centara europskog humanizma. Umjetničke galerije Firence prikupljale su najznačajnija umjetnička djela tadašnjih slikara i skulptora. Lorenzo je bio pokrovitelj Michelangelu. I sam je bio književnik i mnogo je pridonio razvoju književnosti na talijanskom jeziku.
Medici su dali i predstavnike u crkvi. Najznačajniji položaj ostvario je Lorenzov sin Giovanni, koji je 1513. postao papa pod imenom Lav X. I on je okupljao umjetnike oko sebe. Među njima bio je i čuveni slikar Rafael. Giulio Medici bio je papa pod imenom Klement VII. (1523.-1534.). Cosimo I. Veliki (1519-1574) postao je veliki vojvoda Toskane.
Među uglednim predstavnicima Medicijevih su i žene. Katarina (1519.-1589.), kći Lorenza Medicija vojvode od Urbina, 1533. udala se za vojvodu od Orléansa, koji je 1547. postao francuski kralj Henrik II. i time postala francuska kraljica. Poslije smrti supruga Katarina je bila regent kralja Francuske Karla IX., svoga sina. Marija (1573.-1642.), unuka Cosima I. Velikog, udala se za kralja Henrika IV. i tako postala francuska kraljica.
