Krumpir
Izvor: Wikipedija
Krumpir | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Solanum tuberosum
|
||||||||||||||||
Sistematika | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
Solanum tuberosum L. |
||||||||||||||||
|
Krumpir (Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa. U prehrani se koristi podzemni gomolj, a nakon otkrića Amerike ova biljka osvojila je svijet. Ostali narodni nazivi za krumpir su krompir, krtola, kumpir, krumpijer, kalamper, podzemljica.
Nadzemna stabljika je do prst debela, zeljasta 0,5 m visoka i uglasta. Listovi su nepravilno perasto razdijeljeni s jajolikim listićima. Cvjetovi su (ovisno o sorti krumpira) od bijele do ljubičaste boje, a smješteni su u pašticama na dugim peteljkama. Plod je žućkasto-bijelo-zelenkasta boba.
Razmnožavanje krumpira vrši se samo vegetativnim putem, tj. gomoljima.
[uredi] Naziv i podrijetlo naziva "krumpir"
Hrvatski naziv "krumpir" potječe najverojatnije od Švaba, kako su zvali Nijemce, koji se su doselili u Hrvatsku za vrijeme Marije Terezije. Većina njemačkih emigranata je bila iz Švabske u današnjoj pokrajini Baden-Württemberg, pa im je to dalo ime. No veliko dio doseljenika je podrijetlom iz Palačke (Pfalz), regije koja je danas sastavni dio savezne pokrajine Rheinland-Pfalz. Mnogo useljenika vuklo je korije i iz Elsasa, dvojezičnog područja uz Palačku, koje danas pripada Francuskoj.
U cijeloj Njemačkoj se koriste različiti nazivi za krumpire. Baš u Palačkoj se krumpiri zove grumber (Grumbeer) ili grumbirn (Grumbirne), što oko prilike znači zemljena kruška. U Švabskoj koristi se riječ grombir (Grombiera). Za predpostavit je, da su njemački useljenici donijeli krumpir sa sobom u Slavoniju i Vojvodinu, pa ga tako uveli na naša područja.
Kumpir, se zove jedno tursko brzo jelo, koje se sastoji pretežito od krumpira.
Nedovršeni članak Krumpir koji govori o biljkama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.