Karantanija
Izvor: Wikipedija
Karantanija je prva zajednička država zapadnih Slavena nastala u prvoj polovici 7 stoljeća na području današnje savezne pokrajine Koruške u Austriji (njem. Kärnten) i neslužbene slovenske pokrajine Koruške u području Alpa, na području nekadašnjeg Koruškog vojvodstva
Samova država, točnije njegov plemenski savez nastaje možda 623., a navodi se područje Slovačke, Moravske i Niederösterreicha. Slaveni se uz pomoć Sama, trgovca oružjem, oslobađaju prevlasti Avara i Karantanijom (marca Vinedorum), područjem sjeverno od Karavanki, ovlada Valuk (Wallux dux Winedorum). Karantanija je samostalna sve do Samove smrti, po jednom podatku to se desilo 658, po drugom 665, pa su Avari opet ovladali dijelom ovih krajeva. Savez se raspada.
Pojava karantanskih Slovena, kojima ime dolazi od naziva Carantanum, čiji je korijen po svoj prilici u plemenskom imenu Carni, zbila se negdje još 611. kada oni prolaze bavarskim teritorijem blizu izvora Drave i devastiraju cijelo područje. Samovom smrću ona ipak neće nestati i 745. postat će dio Franačkog carstva pod vodstvom Karla Velikog, koji će se uz pomoć Karantanaca između 790. i 805. riješiti i avarske opasnosti, a Avari će od Slavena biti asimilirani. Godine 843. Karantanija će doći u ruke Ludviga Njemačkog (Ludwig der Deutsche), ali njena povijest gubitkom samostalnosti od 745. pripada povijesti Franaka. Ime Karantanija očuvat će se u suvremenim nazivima Koroška i Kärnten, a slavenski potomci, narod koji danas tamo živi, prozvat će sebe Slovencima. Slovence i Slovake zajedničkih korijena, jedina su naroda, koja su sačuvala slavensko ime.
Nedovršeni članak Karantanija koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
