Hrvati u BiH 1991.
Izvor: Wikipedija
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, bosanskohercegovački Hrvati su činili 17,30 % ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine, a njihov broj je iznosio 755.895.
Hrvati su većinom bili skoncentrirani u:
- područjima koja su bila dio Banovine Hrvatske uz dodatak Jajca
- Plješivičkom području, jugozapadno od Bihaća uz granicu sa Hrvatskom (dio Banovine Hrvatske, područje do 1945. nije bilo dio BiH)
ostalim područjima uz hrvatsku granicu:
- Uništima (većinsko hrvatsko selo kod Bosanskog Grahova)
- par sela kod Bosanske Gradiške
par unutrašnjih enklava:
- u Središnjoj Bosni:
- Žepačko-Šehersko-Komušinskoj enklavi
- Vareško-Sutješkoj enklavi
- Usori
- Kotor-Varošu
- u zapadnoj Bosni:
- Ljubija (kod Prijedora)
- područja sjeverno od Banja Luke
- u prstenu oko Zenice
- u prstenu oko Tuzle
u velikim gradovima
Većina unutrašnjih enklava je ispresjeckana između više općina u kojima Hrvati nisu bili većina (Vareš je očita iznimka), a ni sve općine i gradovi na područjima bivše banovine Hrvatske s obzirom na etničke i administrativne promjene u drugoj Jugoslaviji nisu bile nacionalno homogene.
Tijekom općinskih izbora 1991. u većini općina sa znatnim udjelom Hrvata vlast osvaja Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (jedina općina sa hrvatskom većinom u kojoj nije pobijedio HDZ je bio Vareš, gdje je pobijedila Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine), te se 18. studenog 1991. godine proglašava Hrvatska zajednica Herceg Bosna kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini te kao odgovor nadolazećoj srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i bosanskohercegovačke Hrvate. Herceg-Bosna je obuhvatala većinu područja sa značajnim hrvatskim prisustvom (područja Banovine Hrvatske i srednjobosanske enklave), no ona je isključivala većinu područja u Zapadnoj Bosni.