Campylobacter
Izvor: Wikipedija
| Campylobacter | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Campylobacter fetus
|
||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
|
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Campylobacter je rod bakterija koji obuhvaća pokretne, zakrivljene, mikroaerofilne, gram-negativne bacile, koji mogu uzrokovati septički tromboflebitis, bakterijemiju, endokarditis, osteomijelitis, infekciju umjetnih zglobova i proljev.
[uredi] Epidemiologija
Smatra se da su tri vrste patogene za ljude. C. fetus subspecies fetus uzrokuje bakterijemiju u odraslih koji često u podlozi imaju neku predisponirajuću bolest, kao dijabetes, cirozu ili malignu bolest. Ovi mikroorganizmi mogu također u bolesnika s hipogamaglobulinemijom uzrokovati recidivirajuće infekcije, koje je teško liječiti. C. jejuni može uzrokovati meningitis u dojenčadi, a C. jejuni i C. coli uzrokuju proljev u svim dobnim skupinama. Campylobacter sp su među često izoliranim bakterijskim patogenima, pa tako C. jejuni čini >90% izolata kod inficiranih bolesnika s proljevom. Kontakt sa zaraženim divljim ili domaćim životinjama, te ingestija kontaminirane hrane (osobito nedovoljno termički obrađenog mesa peradi) ili vode, mogu biti odgovorni za epidemije. No, kod sporadičnih je slučajeva izvor inficirajućeg mikroorganizma često nejasan. Postoji veza između ljetnih epidemija proljeva uzrokovanih s C. jejuni i posljedičnog razvoja (u do 30% slučajeva) Guillain-Barréovog sindroma.
Jedna druga vrsta, prvotno nazvana C. pylori, a kasnije poznata kao Helicobacter pylori, povezana je s gastritisom, peptičkim ulkusom i neoplazmama želuca.
[uredi] Simptomi, znaci i dijagnoza
 |
Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava) |
Infekcija se najčešće prezentira kao enteritis. Enteritis koji nalikuje na salmonelozu ili šigelozu, pogađa sve dobne skupine, no izgleda da je najveća incidencija između 1. i 5. godine života. Proljev je vodenast, a ponekad i krvav. U obojenim ramazima stolice vide se leukociti. Vrućica (temperatura od 38 do 40 ˚C [100 do 104 ˚F]) koja ima recidivirajući ili intermitentni tijek, jednina je konstantna osobina sistemske infekcije Campylobacterom, iako su česti i bol u trbuhu i hepatosplenomegalija. Infekcija se može prezentirati i kao subakutni bakterijski endokarditis, septički artritis, meningitis ili vrućica nepoznatog uzroka.
Za dijagnozu, a napose za razlikovanje infekcije Campylobacterom od ulceroznog kolitisa, potrebna je mikrobiološka evaluacija. Campylobacter se može izolirati iz krvi i iz različitih tjelesnih tekućina upotrebom standardnih hranilišta, no izolacija iz stolice zahtijeva upotrebu selektivne podloge po Skirrowu, koja se sastoji od 7%-tnog agara od lizirane konjske krvi uz dodatak vankomicina, polimiksina B i trimetoprima.
[uredi] Liječenje
Ciprofloksacin 500 mg PO, 3 puta na dan kroz 5 dana ili azitromicin 500 mg/dan PO, kroz 3 dana, eradiciraju mikroorganizme u većini slučajeva. Eritromicin 1 do 2 gr/dan PO, podijeljeno u 4 doze, također je djelotvoran u liječenju proljeva uzrokovanog Campylobacterom. Kod bolesnika s ekstraintestinalnim infekcijama, liječenje treba biti produljeno (2 do 4 tjedna), kako bi se spriječili recidivi bolesti.
