Bereg (Bačka)

Izvor: Wikipedija

Bereg (također i Bački Brijeg, srp. Бачки Брег, mađ. Béreg, nje. ) je selo u Bačkoj u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Srbiji. Nalazi se u u okolici grada Sombora.

U Beregu Hrvati (iz podskupine Šokaca) čine natpolovičnu većinu. 2002. je Bereg imao 1388 stanovnika.

Sadržaj 1 Zemljopisni položaj 2 Upravna organizacija 3 Ime 4 Povijest 5 Kultura 6 Promet 7 Gospodarstvo 8 Šport 9 Stanovništvo 9.1 Povijesna naseljenost 10 Hrvati u Beregu 10.1 Hrvatske ustanove u Beregu 11 Poznati stanovnici 12 Izvori 13 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopisni položaj

Selo je podignuto na jednom manjem uzvišenju, na brijegu, čime je bilo zaštićeno od poplava.
Nalazi se na 45°55' sjeverne zemljopisne širine i 18°56' istočne zemljopisne dužine, sjeverno od Sombora (28 km), Bezdana i Koluta, zapadno od Gakova i istočno od Dunava, Bajskog kanala i šume Karapandže.

[uredi] Upravna organizacija

Nalazi se u zapadnobačkom okrugu, u općini Sombor. Jedna je od najmanjih mjesnih zajednica.

[uredi] Ime

Ime "Bereg" dolazi od stsl. "bereg", u značenju "obala", "rub".
Drugo ime za selo "Bački Brijeg" dolazi od opisa položaja - selo je u Bačkoj, na manjoj uzvisini, brijegu.

[uredi] Povijest

Prvi put se spominje 1319.. 1620. ga naseljavaju Hrvati (i to iz skupine Šokaca), .

Prva crkva je sagrađena 1740. godine.

U 18. stoljeću, doseljavaju se i Nijemci i Mađari.

[uredi] Kultura

Bereg je poznat kao rasadnik vrsnih tamburaša.

[uredi] Promet

Ovo selo je nekad imalo željezničku vezu.
Na kraju ovog sela se nalazi državna granica, odnosno državni granični prijelaz u Mađarsku.
Postoje očekivanja o prerastanju ovog prijelaza u Međunarodni teretni prijelaz.
Po stanju stvari (listopad 2004.), Bereg je prometno izolirano selo.

[uredi] Gospodarstvo

Od nekad razvijenije gospodarske strukture, danas u Beregu djeluju samo škola, pošta, ambulanta i nešto prodavaonica. Nezaposlenost je veliki problem Berega.
Uz prometnu izoliranost, gašenje ili premještenje značajnijih gospodarskih subjekata (poljodjelska zadruga i tiskara) u susjedni Bezdan, Berežani su osuđeni na iseljavanje ili na rad izvan sela (Bezdan, Sombor ili čak u Hrvatsku).

Danas se stanovništvo bavi poljodjelstvom, i to uzgojem žitarica: kukuruza i pšenice. Postoje inicijative i za uzgojem paprike.
Povoljni prirodni resursi (šuma Karapandža i Bajski kanal) daju uvjete za kvalitetno lovstvo i ribolov.

[uredi] Šport

U Beregu djeluje FK "Dinamo".

[uredi] Stanovništvo

Narodnosni sastav 2002.:

• Hrvati = 738 (53,17%)
• Srbi = 344 (24,78%)
• "Jugoslaveni" = 67 (4,83%)
• Mađari = 34 (2,45%)
• ostali

Hrvati su većinom iz šokačke skupine. Unatoč tome što su većina u selu, hrvatski se jezik ne izučava u školi (stanje u listopadu 2004.).

[uredi] Povijesna naseljenost

• 1961.: 2045
• 1971.: 2006
• 1981.: 1770
• 1991.: 1585
• 2002.: 1388

[uredi] Hrvati u Beregu

Bereg danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 4 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

[uredi] Hrvatske ustanove u Beregu

• kulturno-prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević"

Ovaj KUD ima svoje korijene u KUD-u "Seljačka sloga" osnovanom 1927.. Najstarije je hrvatsko društvo u Podunavlju.
Kud "Kranjčević" svake godine organizira manifestacije "Šokačko prelo" i "Mikine dane".

• "Bereški tamburaši" (predšasnik mu je bilo "Mikino šokačko tamburaško društvo")

[uredi] Poznati stanovnici

• Ante Jakšić (1912.-1987.), hrvatski pjesnik
• Mika Ivošev Kuzma (1901.-1959.), violinist

[uredi] Izvori

• Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
• Ante Sekulić: Rječnik govora bačkih Hrvata, IHJJ, Zagreb, 2005.
• Slobodan Ćurčić, Broj stanovnika Vojvodine, Novi Sad, 1996.

[uredi] Vanjske poveznice

• Hrvatska riječ Šokačko prelo u Bačkom Brijegu
• Hrvatska riječ Obala šokačkoga vapaja i nade
• Hrvatska riječ Vrsnom violinistu na čast i spomen
• Bereg
• www.soinfo.org