Baski
Izvor: Wikipedija
Baski su narod koji živi na zapadnim Pirenejima i obali Biskajskog zaljeva. Oko 2 milijuna stanovnika živi u Španjolskoj autonomnoj pokrajini Baskiji, a oko 100 000 u Francuskoj. Baskijskih zajednica ima u Srednjoj i Južnoj Americi kuda su odselile u 18.st. Osnova baskijskog identiteta je jezik nazvan euskara. To je jedini neindoeuropski jezik u Zapadnoj Europi, a podrijetlo jezika nije do kraja objašnjeno. Pretpostavlja se da su Baski ostatak neindoeuropskog naroda. Najveći baskijski grad je Bilbao (na jeziku Baska: Bilbo).
Sadržaj |
[uredi] Ime
Baski sami sebe zovu Euskaldunak, u singularu Euskaldun. Riječ je nastala od euskara (jezik baska, baskijski) i –dun 'onaj koji', odnosno 'onaj koji /govori jezik/ basque', to jest 'basque-govornik'. Zbog fizičkog oblika lica, često ih drugi susjedi podrugljivo zovu 'narod sa zečjim licem'.
Baski među sobom od "Euskaldunak" razlikuju i "Euskotarrak" - ljudi baskijskog podrijetla koji više ne govore baskijski jezik: takvih je dosta u iseljeništvu, te u jugozapadnoj Francuskoj (najviše u području Gascogne).
[uredi] Podrijetlo
Porijeklo Baska je nejasno, ne zna se sigurno odakle su im pretci. Antropolozi i stručnjaci drugih struka drže ih po fizičkoj konstituciji jedinstvenima među bijelcima. Krv im je posebna, najčešća je krvna grupa 0 s negativnim rezus-faktorom. Visoki su, dugih nogu i kraćih stopala, oči i kosa su uglavnom crni (rjeđe smeđi), nos većinom orlovski. Zanimljiv im je oblik lica, većinom je trokutast i često ih stoga okolni susjedi podrugljivo nazivaju 'narod sa zečjim licem' (sličan oblik je čest i u srednjoj Bosni gdje to zovu "mišje lice").
Porijeklo Baska se ranije dovodilo u vezu s Kromanjoncima, ali je moderna biogenetika nedavno dokazala da (bar u Europi) više nema živih potomaka kromanjonaca, čiji su kosturi genski vrlo različiti. Detaljna paleogenetska istraživanja najstarijih grobišta u zemlji Baska danas jasno potvrđuju da genski isti njihovi pretci tamo sigurno žive već 11.000 godina tj. nisu doseljenici nego među najstarijima u Europi. Naprotiv, osim negativnog rezus-faktora u krvi, Baski se genetički previše ne razlikuju od inih bijelaca iako su posebni među Europljanima, gdje su po muškoj i ženskoj DNA razmjerno najbliži Ircima, a kod nas je najviše sličnoga baskijskog genoma oko Baške (19 %).
Dobar primjer njihove starosti svakako je drvena zdjela 'kaiku' u kojoj se kuha mlijeko ubacujući u nju užareno kamenje koje se grije na vatri. Ova metoda stara je bar 10,000 godina. To isto s mlijekom i kamenom "kogul" se odavna radi i kod nas na nekim Kvarnerskim otocima (najviše oko Baške), gdje potječe od starih Liburna.
Njihov izolirani jezik euskara (baskijski), vjerojatno je najstariji u Europi, pa neke jezikoslovce asocira na kameno doba mezolita. Za Georga Dimizilesa i druge lingviste, jezik Baska i neki kavkaski jezici predstavljaju preživjele ogranke davno izumrle jezične porodice.
[uredi] Običaji
Baski su u svojoj izoliranosti, ali u veoma tranzitnom području, uspjeli sačuvati stare običaje i jezik. Žene se samo međusobno, za njih su djeca iz miješanih brakova prokleta. Takvi polubaskijski mješanci se zbog smrtonosnog rezus-faktora rijetko rađaju, pa su Baskijke u miješanim brakovima uglavnom neplodne i često umiru pri porodu (što se u pučkoj tradiciji tumači kao Božja kazna) - Sličan medicinski problem imaju i srodni kavkaski Gruzijci, pa su se baš zbog toga ova dva prastara naroda sve dosad održala.
Kod njih nije bila rijetkost da se žene unutar jedne porodice, pa čak i brak između brata i sestre. Sličan običaj nalazimo kod Sansegota, malene zajednice, uveliko rasipane po svijetu, čije je središte otok Susak.
Baski su vrlo odani svojoj zajednici i na dan Dia de la Patria (ili na euskarskom Aberi Eguna; Dan domovine) na desetke tisuća Baska iz Francuske, Španjolske, i širom svijeta, okupljaju se u svetom gradu Guerniku ispod jednog prastarog hrasta i zaklinju na vjernost domovini.
[uredi] Poznati Baski
- Ernesto Che Guevara
- Maurice Ravel
- Eva Perón
- Augusto Pinochet
- Ignacije Loyola
- Simón Bolívar
- Louis Daguerre
