Andrija Maurović
Izvor: Wikipedija
Andrija Maurović (Muo u Boki kotorskoj, 29. ožujka, 1901. – Zagreb, 2. rujna 1981.), crtač stripova, često zvan ocem hrvatskog stripa.
Obitelj Maurović se nakon kratkog boravka u Krakovu seli u Dubrovnik gdje Andrija pohađa gimnaziju. U školi se ne ističe akademskim uspjehom, ali ubrzo je opažena njegova nadarenost za crtanje. Po savjetu Iva Vojnovića upisuje se na Likovnu akademiju u Zagrebu, gdje zarađuje za život izradom ilustracija za plakate, časopise i knjige (osobito za nakladu St. Kugli). Onodobna pravila akademije branila su studentima takav rad pa Andrija ubrzo dolazi u sukob s upravom, a nešto kasnije, iako je bio među najboljim studentima crteža, napušta studij i potpuno se posvećuje ilustratorskom radu, najviše u novinama i časopisima Jutarnji list, Novosti, Koprive, Ženski svijet i Kulisa.
Prvi mu je strip, Vjerenica mača, objavljen 1935., a u sljedeće dvije godine pojavit će se velik broj Maurovićevih stripova, među kojima su:
- 1960. Kišova zagonetka
- 1960/61. Biser zla
- 1962/63. Čuvaj se senjske ruke
- Podzemna carica
- Ljubavnica s Marsa
- Trojica u mraku
- Sedma žrtva
- Kugina jahta
- Gospodar zlatnih bregova
- Sablast zelenih močvara
- Ognjem i mačem
- Zlatarevo zlato
Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Tajanstvenu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka.
U doba NDH Maurović surađuje u Zabavniku braće Neugebauer i Marcela Čuklija, gdje se, između ostalog, posvećuje i nacionalnoj tematici pa su tako među njegovim djelima i:
- Seoba Hrvata
- Ahura mazda
- Grob u prašumi
- Braća Seljan
- Knez Radoslav
- Tomislav
- Zlatni otok (nastavio Walter Neugebauer nakon Maurovićevog odlaska u Partizane)
Nakon rata, u Jugoslaviji strip biva kratkotrajno zabranjen kao "kapitalistička tvorevina koja kvari mladež", ali već 1951. Maurović ponovno crta u omladinskim listovima Horizont i Horizontov zabavnik, pa se tako pojavljuju:
- Meksikanac
- Opsada Zadra
- Tri dječaka
- Jahači rumene kadulje
Od 1955. surađuje u novopokrenutom Plavom Vjesniku gdje objavljuje Hajdučku pjesmu, a početkom šezdesetih i veći broj stripova u boji: Biser zla, Djevojka sa Sijere, Uglomi gospodar pećina, Rankov odred i adaptaciju Šenoine Čuvaj se senjske ruke.
Među Maurovićeve adaptacije književnih klasika spada i Grička vještica, scenaristička suradnja s Walterom Neugebauerom, objavljena u nastavcima u Večernjem listu krajem pedesetih.
Posljednjih godina života Maurović napušta klasični strip i posvećuje se biblijsko-erotskim motivima.
[uredi] Utjecaj
Od 29. ožujka do 29. travnja u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu bila je postavljena izložba radova Andrije Maurovića Poznato i nepoznato.
