Život razvratnika

Izvor: Wikipedija

Život razvratnika The Rake's Progress
Autor	Igor Stravinski
Libreto	Wystan Hugh Auden Chester Kallman
Godina	1951.
Praizvedba	8. rujna 1951.[1] Venecija, Italija
Arije	arija Toma iz II. slike arija Anne iz III. slike

Život razvratnika (engleski The Rake's Progress) je opera u tri čina i sa epilogom koju je napisao Igor Fjodorovič Stravinski. Libreto su napisali Wystan Hugh Auden i Chester Kallman, a on je usko vezan uz seriju slika Život razvratnika (1733. - 1735.) koju je naslikao William Hogarth, a koje je Stravinski vidio na izložbi u Chicagu 2. svibnja 1947.

Priča prati pad Toma Rakewella, koji ostavlja Anne Trulove, da bi u društvu Nicka Shadowa, koji se na kraju predstavlja kao Vrag, osjetio užitke Londona. Sama radnja zbiva se u Engleskoj u XVIII. stoljeću. Nakon nekoliko loših pustolovina, koje je inicirao Shadow, Tom završi u Carskoj psihijatrijskoj bolnici Bedlam, gdje i umire.

Sadržaj 1 O Operi 2 Izvedbe 3 Likovi 4 Radnja 4.1 1. slika 4.2 2. slika 4.3 3. slika 4.4 4. slika 4.5 5. slika 4.6 6. slika 4.7 7. slika 4.8 8. slika 4.9 9. slika 4.10 Epilog 5 Reference 6 Vanjske poveznice

[uredi] O Operi

Operu je u periodu od 1948. do 1951. skladao Igor Fjodorovič Stravinski. To je, nakon "Slavuja" i "Mavre", bilo Stravinskijevo treće operno djelo. Ideju za operu dobio je 2. svibnja 1947. kada je u Chicagu pogledao izložbu slika Williama Hogartha istog imena. No, Stravinski je u operu dodao i lik Nicka Shadowa - nadnaravnog lica za koje se ispostavlja da je Vrag koji želi zavladati besposličarem Tomom. Stravinski je i u operi slijedio neoklasicizam, vrativši se uzorima opere talijanskih skladatelja XVIII. stoljeća i Wolfganga Amadeusa Mozarta, čiju je glazbi u nekim prizorima neposredno oponašao. No, dok je veći dio opere pisan prema klasičnom načelu zatvorenih glazbeih točaka (arije, dueti itd.), finale nam prikazuje novi, moderni glazbeni jezik, te je time to najvrijedniji dio opere. U toj operi su najznačajnija 3 kolektivna nastupa. Prva put je to scena u salonu javne kuće, drugi put je to scena javne dražbe, a treći put je to scena u bijednoj ludnici u kojoj tužno umire Tom Rakewell.

[uredi] Izvedbe

Opera je prvi put izvedena 8. rujna 1951. u Veneciji. U toj izvedbi ulogu Anne Trulove je tumačila Elisabeth Schwarzkopf. Ona je 1957. bila dio repertoara prvog djela sezone opere u Santa Feu, pod dirigentskom palicom Johna Crosbyja, koji je nagovorio Stravinskog da prisustvuje probama. Najznačajnija izvedba opere u Hrvatskoj je ona iz 1954. u zagrebačkom HNK, u kojoj je Nicka tumačio Tomislav Neralić, a Toma Noni Žunec.

[uredi] Likovi

• Trulove, trgovac u pokrajini - bas
• Anne Trulove, njegova kćerka - sopran
• Tom Rakewell - tenor
• Nick Shadow - bas
• Mama Goose, vlasnica javne kuće - mezzosopran
• Bradata Turkinja - alt
• Sellem, dražbovalac - tenor
• Ključar ludnice - bas
• Sluge, djevojke i mladići, građani, luđaci

[uredi] Radnja

[uredi] 1. slika

Tom Rakewell, glavni lik, je vrlo ambiciozan ali isto toliko i naivan mladić. Kada mu otac njegove zaručnice Anne Trulove nađe posao, on ga odbija opravdavajući to svojim maglovitim planovima koji ponajprije uključuju stjecanje velike količine novca. Tek što je taj svoj plan izrekao, pred njim se pojavljuje Nick Shadow, ljudsko utjelovljenje Vraga, koji mu priopćuje da je Tomu nepoznat stric preminuo i da mu je ostavio golem imetak. Naivni Tom odlazi za Nickom i napušta Anne i njezinog oca.

[uredi] 2. slika

Tom sa Nickom kreće za London da pokupi svoje nasljedstvo. Tamo ga Nick odvodi u javnu kući Mame Goose. Tom se tu upušta u razvratni život i zaboravlja na vrijeme. No, ipak da ne napušta sva sjeta, te on otpjeva prekrasnu ariju.

[uredi] 3. slika

Anne se brine za Toma. Obavještava oca da će potražiti Toma. To i čini usput pjevajući veličanstvenu ariju.

[uredi] 4. slika

Tom je tužan i razočaran. Upoznao je sve loše strane "velikog grada", koje mi nisu donijele ništa nego nesreću. Nick mu tada prenosi svoju filozofiju: "Ljudi su robovi ili svojih strasti ili svog osjećaja dužnosti; sloboda leži u djelovanju izvan tih mogućnosti." Shrvan, Tom se potpuno prepušta njegovoj filozofiji i pristaje se oženiti bradatom Turkinjom koja se tih dana pojavljivala u cirkusu.

[uredi] 5. slika

Zabrinuta Anne stiže u London i traži Toma. No, kada ga napokon pronađe, pronađe ga u krivom trenutku. Anne i Tom susreli su se baš kada je Tom vodio svoju suprugu, bradatu Turkinju, kući. Nakon kratkog razgovora, Tom savjetuje Anne da ga što brže zaboravi.

[uredi] 6. slika

Tom je nezadovovoljan brakom. Ponajviše ga iritira brbljavost njegove supruge. On ima viziju, viziju o stroju koji će pretvoriti kamen u kruh. No, Nick već ima spremljen takav stroj za njega, no savjetuje mu da ga umnoži. Tom tada odmah požuri pronaći osobe koje će financirati takav pothvat.

[uredi] 7. slika

Tom uspije pronaći ulagaće, no svi oni gube novac jer projekt propada. Tada dražbovalac Sellem prodaje njegovu imovinu i naslonjač s njegovom suprugom. No, Turkinja se tome opire i mjesto prepušta Annie. Bradata Turkinja se vraća u cirkus "gdje su ljudi uglađeni i imućni".

[uredi] 8. slika

Prošla je godina i jedan dan. Na groblju sotona Nick Shadow traži Tomov život kao plaću za njegove usluge. Tom ga moli da mu to ne oduzme i nagovori ga na igru karata. Potaknut sjećanjem na Anne Tom pogodi sve tri karte. Nick se tako bijesan sam vraća u podzemlje. No, kao osvetu, Nick učini Toma ludim.

[uredi] 9. slika

U ludnici u Bedlamu, Tom misli da je bog Adonis i čeka Veneru. U ludnici ga posjećuje Annie sa svojim ocem. Lud, Tom misli da je ona Venera te on zaspe na njezinom krilu. Kada se probudi, Anne ode, te Tom, razočaran i tužan, umire okružen luđacima.

[uredi] Epilog

Svi sudionici opere izlaze na scenu i publici prenose pouku opere:

"Među besposlenim ljudima demon zla uvijek nalazi posla."

[uredi] Reference

[uredi] Vanjske poveznice

• The W. H. Auden Society