Španjolske autonomne zajednice

Izvor: Wikipedija

Pedeset španjolskih provincija grupirano je u sedamnaest autonomnih zajednica (španjolski comunidades autónomas), te dva afrička autonomna grada (španjolski ciudades autonomas) - Ceuta i Melilla.

Autonomne zajednice imaju široku zakonodavnu i izvršnu autonomiju, vlastiti parlament i regionalu vladu. Raspodjela ovlasti je različita za svaku autonomnu zajednicu, ovisno o njihovim vlastitim statutima autonomije (španj. estatuto de autonomía). De facto postoji razlika između povijesnih regija (nacija) (Baskija, Katalonija, Galicija i Andaluzija) i ostalih. Povijesne regije, iako se u Ustavu Španjolske nigdje poimence ne spominju, imaju uglavnom veći djelokrug; na primjer Baskija i Katalonija imaju vlastitu policiju, koja ima široke ovlasti - Ertzaintza u Baskiji i Mossos d'Esquadra u Kataloniji, dok druge zajednice imaju ograničene snage (kao npr. Policía Autonómica Andaluza) ili ih uopće nemaju.

Ustav Španjolske priznaje i jamči pravo na autonomiju povijesnim nacijama i regijama. To se prije svega odnosi na one regije koje su dobila određene povlastice, u neki slučajevima i prije nekoliko stoljeća, od strane središnje vlasti. Ta prava se ostvaruju kroz njihove statue autonomije.

Prvotna namjera nije bila da svi dijelovi Španjolske postanu autonomne zajednice, nego da se samo tzv. povijesnim nacijama prizna to pravo. Međutim, dok se pripremao ustav, izbili su demonstracije stanovnika Andaluzije, koji su željeli svoje pravo na autonomiju, te je 4. prosinca 1977. godine na ulici Andaluzije izišlo gotovo milijun i pol ljudi. To je dovelo do ubacivanja dva članka u konačni tekst Ustava 1978. godne: članak 143., koji daje mogućnost svim regijama da postanu autonomne zajednice (Ustav kaže da se provincije koje međusobno graniče i koje imaju zajedničke povijesne, kulturne i gospodarske veze, mogu se konstituirati kao autonomna zajednica, radi vršenja svog prava na autonomiju), sa izvjesnim stupnjem ograničenog prijenosa ovlasti; i članka 151. koji utvrđuje postupak za preuzimanje većih ovasti od države.

Čanak 151. španjolskog Ustava automatski uključuje povijesne nacije, koje su uživale autonomiju za vrijeme Druge Španjolske Republike a koju su na temelju Ustava iz 1931. godine imale Baskija, Kataonija i Galicija, sve dok Španjolski građanski rat nije srušio taj eksperimet. Ipak, ovaj članak također nudi mogućnost drugim regijama da postignu isti stupanj autonomije, ako tako bude odlučeno na referendumu.

Statut autonomije za Andaluziju izradio je Blass Infante, te ga je parlament izglasao u lipnju 1936. i trebao je biti odobren na referendumu u rujnu 1936. godine. Međutim, početak građanskog rata u srpnju ubojstvo Infantea od strane Francovih pobunjenika iste godine, označio je kraj autonomaškog projekta za Andaluziju.

Zbog toga, Andaluzija nije nikad bila priznata kao povijesna nacija u Ustavu iz 1978. To je bio uzrok velikoj srdžbi koja je dovela do velike kampanje u Andaluziji, a koja je rezultirala uspješnim referendumom 28. veljače 1980. Međutim, Andaluzija je morala pričekati još dvije godine, nakon brojnih političkih previranja i neispunjenih obećanja, da se pridruži Baskiji, Kataloniji i Galiciji, u dobivanju većeg stupnja autonomije .

Od tada,i ostale autonomne zajednice žele postići viši stupanj autonomije, kao i prethodne (ali prema postupku previđenim člankom 143. Ustava, tzv. autonomija na sporoj traci).

[uredi] Autonomne zajednice i provincije

Ovaj dio članka nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove.

Lista autonomnih zajednica, njihovih glavnih gradova, te provincija na koje se dijele, i njihovih glavnih gradova:

Autonomna zajednica	Glavni grad	Provincija	Glavni grad
Andaluzija šp. Andalucía	Sevilla	Almería	Almería
		Cádiz	Cádiz
		Córdoba	Córdoba
		Granada	Granada
		Huelva	Huelva
		Jaén	Jaén
		Málaga	Málaga
		Sevilla	Sevilla
Aragonija šp. Aragón	Zaragoza	Huesca	Huesca
		Teruel	Teruel
		Zaragoza	Zaragoza
Kneževina Asturija španj. Principado de Asturias as. Asturies	Oviedo as. Uviéu	Asturias as. Asturies	Oviedo as. Uviéu
Baleari šp. Islas Baleares kat. Illes Balears	Palma de Mallorca	Islas Baleares kat. Illes Balears	Palma de Mallorca
Baskija ili Euskadi šp. País Vasco ili Euskadi eu. Euskadi	Vitoria eu. Gasteiz	Álava eu. Araba	Vitoria eu. Gasteiz
		Guipúzcoa eu. Gipuzkoa	San Sebastián eu. Donostia
		Vizcaya eu. Bizkaia	Bilbao eu. Bilbao / Bilbo
Kanari šp. Islas Canarias	Santa Cruz de Tenerife i Las Palmas de Gran Canaria	Santa Cruz de Tenerife	Santa Cruz de Tenerife
		Las Palmas	Las Palmas de Gran Canaria
Kantabrija šp. Cantabria	Santander	Cantabria	Santander
Katalonija šp. Cataluña kat. Catalunya	Barcelona	Barcelona	Barcelona
		Gerona kat. Girona	Gerona kat. Girona
		Lérida kat. Lleida	Lérida kat. Lleida
		Tarragona	Tarragona
Kastilja-La Mancha šp. Castilla-La Mancha	Toledo	Albacete	Albacete
		Ciudad Real	Ciudad Real
		Cuenca	Cuenca
		Guadalajara	Guadalajara
		Toledo	Toledo
Kastilja i León šp. Castilla y León	Valladolid	Ávila	Ávila
		Burgos	Burgos
		León	León
		Palencia	Palencia
		Salamanca	Salamanca
		Segovia	Segovia
		Soria	Soria
		Valladolid	Valladolid
		Zamora	Zamora
Ekstremadura šp. Extremadura	Mérida	Badajoz	Badajoz
		Cáceres	Cáceres
Galicija šp. Galica gal. Galiza ili Galicia	Santiago de Compostela	La Coruña gal. A Coruña	La Coruña gal. A Coruña
		Lugo	Lugo
		Orense gal. Ourense	Orense gal. Ourense
		Pontevedra	Pontevedra
La Rioja	Logroño	La Rioja	Logroño
Zajednica Madrida šp. Comunidad de Madrid	Madrid	Madrid	Madrid
Regija Murcia šp. Región de Murcia	Murcia	Murcia	Murcia
Navarra eu. Nafarroa	Pamplona eu. Iruña	Navarra eu. Nafarroa	Pamplona eu. Iruña
Valencijska Zajednica šp. Comunidad Valenciana vl. Comunitat Valenciana	Valencia	Alicante vl. Alacant	Alicante vl. Alacant
		Castellón vl. Castelló	Castellón de la Plana vl. Castelló de la Plana
		Valencia vl. València	Valencia vl. València

[uredi] Autonomni gradovi

Dva su autonomna grada u Africi:

Zastava	Autonomni grad
	Ceuta
	Melilla

[uredi] Područja suverenosti

Detaljniji članak o ovoj temi: Španjolska područja u sjevernoj Africi

Pet je područja suverenosti (španj. plazas de soberanía) u blizini Maroka, pod izravnom španjoskom upravom. Termin područje suverenosti se povijesno dodjeljivao (XIX. i XX. steljeće) španjolskim posjedima u sjevernoj Africi, a koji nisu spadali pod španjolski protektorat u Maroku.

Područja suverenosti dijele se na velika i mala. Velika su:

• Ceuta i Melilla koji imaju status autonomnog grada, status između općine i autonomne zajednice (npr. nemogu donositi autonomne zakone)

Mala područja suverenosti su:

• Islas Chafarinas
• Peñón de Alhucema
• Peñón de Vélez de la Gomera

Valja spomenuti da kao dio Španjolske, područja suverenosti su također i dio Europske unije.