Đulovac
Izvor: Wikipedija
|
|
|
|---|---|
|
|
|
  Đulovac
Đulovac na karti Hrvatske
|
|
| Županija | Bjelovarsko-bilogorska |
| Broj stanovnika (2001.) | 3.640 |
| Površina | 19.613 km 2 |
| Naselja u sastavu općine | |
| Poštanski broj | 43532 |
| Načelnik općine | Pavle Matić |
Đulovac je mjesto i središte općine u Hrvatskoj.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Na području općine prostiru se južni obronci Bilogore i zapadni obronci Papuka. Teče rijeka Ilova, ima mnogo vodotoka i izvora. Velike površine su pod šumom. Najčešće vrste su: obična bukva, hrast kitnjak, obični grab, bagrem i crna joha. Nema industrijskih postrojenja pa su okoliš i zrak čisti.
[uredi] Stanovništvo
Do popisa 1991. godine, mjesto Đulovac zvalo se Miokovićevo, a područje današnje općine Đulovac bilo je u sastavu bivše općine Daruvar. Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Đulovac imala je 3.640 stanovnika (Hrvati 2.893, Albanci 645, Srbi 580, Česi 34 itd.), koji su raspoređeni u 30 naselja:
- Bastajski Brđani - 2
- Batinjani - 273
- Batinjska Rijeka - 15
- Borova Kosa - 99
- Dobra Kuća - 19
- Donja Vrijeska - 121
- Donje Cjepidlake - 10
- Đulovac - 915
- Gornja Vrijeska - 31
- Gornje Cjepidlake - 60
- Katinac - 166
- Koreničani - 317
- Kravljak - 36
- Mala Babina Gora - 42
- Mala Klisa - 5
- Mali Bastaji - 129
- Mali Miletinac - 25
- Maslenjača - 212
- Nova Krivaja - 110
- Potočani - 47
- Puklica - 155
- Removac - 34
- Stara Krivaja - 0
- Škodinovac - 14
- Velika Babina Gora - 94
- Velika Klisa - 11
- Veliki Bastaji - 538
- Veliki Miletinac - 57
- Vukovije - 103
[uredi] Uprava
Načelnik je Pavle Matić. Zamjenici načelnika su Krešimir Ivančić i Jakov Tunić. Predsjednik općinskog vijeća je Nikola Jaković. Dan općine je na blagdan Kraljice krunice (prva nedjelja u listopadu).
[uredi] Povijest
Ovaj kraj bio je slabo naseljen u prošlosti. Krajem 6. i početkom 7. stoljeća naselili su se Slaveni. O tome svjedoče srednjovjekovni lokaliteti. U 17. stoljeću dogodila se turska okupacija. Turci su naselili Srbe po selima. Uglavnom su se bavili stočarstvom. Nakon protjerivanja Turaka, na ovo područje dolazi plemićka obitelj Janković, koja poziva na naseljavanje opustjelih sela. Pozivu se odazivaju Česi, Austrijanci, Nijemci, Mađari. Đulovac je nastao 1852. pod nazivom Gjulaves, gdje su se nastanile njemačke i mađarske obrtničke obitelji. Ovim krajem prošla je željeznička pruga od mađarskog grada Barča do Daruvara, 1885. Par godina kasnije otvorena je pilana. Sjekle su se šume u velikim količinima i izvozilo drvo. Nakon II. svjetskog rata, Đulovcu je promijenjeno ime u Miokovićevo, koje je bilo do 1990., otkada se mjesto ponovno zove Đulovac. Za vrijeme Domovinskog rata, vođene su borbe. Mjesto je bilo pod srpskom vlašću, uništena je katolička crkva, ubijeno je na desetke civila. Dana 12. prosinca 1991., 127. virovitička brigada počela je s borbenim djelovanjem duž crte obrane s ciljem oslobađanja okupiranih sela na smjeru Slavonska Pivnica - Đulovac i na smjeru Jasenaš - Đulovac. Oslobodila je kotu Budim, sela Kornaš, Staru Krivaju i Veliku Klisu. Neprijatelj je potisnut prema Papuku i selu Đulovac. Nadalje, 15. prosinca 127. virovitička brigada oslobađa sela Donje i Gornje Cjepidlake, Đulovac i Nova Krivaju, te se u selu Katinac spaja s hrvatskim snagama koje napreduju iz smjera Daruvara i Grubišnog Polja. Slijedeće godine, dopuštenjem hrvatskih vlasti, doselili su Hrvati s Kosova iz Letnice i Janjeva.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Poznate osobe
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
- OŠ Đulovac
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Đulovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
