Oligarhija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Oligarhija – vladavina manjine (grčki oligos – malo i arkhê – vladanje), je vrsta vlasti u kojoj većina moći je u rukama manjeg dijela populacije ali koje je normalno najmoćnije bilo po svom bogatstvu, vojnoj sili, strahovladi ili političkom uticaju.
Politički analisti kažu da je svako društvo neizbježno oligarhijsko ma koji politički sistem gledali. Broj članova oligarhije ne predstavlja jedan siguran kriterij za određivanje oligarhijskog sistema. S toga je bitno analizirati s više pažnje kriterije pripadnosti oligarhijskom društvu: kako postati član, kako isti ostati i kako izaći iz tog društva. Razne vrste kriterija, više ili manje službene i više ili manje stabilne u vremenu, mogu ući u igru. Oligarhije su složeni politički sistemi sa često više krugova moći, koja je sve više i više koncentrirana, specijalizovana sukladno domenu moći na primjer ekonomska, pravna, religijska, vojna, tehnološka itd. čije izražavanje je često diskretno i kolegijalno. U tom slučaju obično govorimo o dominantnim porodicama za koje politička pozicija jeste dio nasljedstva koji se prenosi djeci i čije obrazovanje je organizirano u toj perspektivi. Najaktuelniji primjer koji nam je svima poznat takvog ponašanja jesu porodice Bush i Kennedy u Sjedinjenim Američkim Državama. Treba reći da oligarhijsko društvo je nestabilno, njegova moć se mijenja vremenom (bilo da opada ili raste) i taj fenomen je dodatno zakompiciran vanjskim uticajima na primjer ratni uslovi dopuštaju jednom pojedincu da koncentrira i uzme veliki dio moći ali uz rizik da će oligarhija nestati bilo porazom bilo pobijedom (Rim koji je i pored osvajanja doživio debakl). Oligarhija je bila karakteristična u Sparti,gdje su vlast imali samo najbogatiji slojevi društva.
