Nordijska mitologija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Nordijska mitologija | |
|---|---|
| Æsiri (bogovi) |
Andhrímnir, Baldr, Borr, Bragi, Buri, Dagr, Delling, Forseti, Heimdall, Hermodr, Hodr, Hoenir, Kvasir, Lodurr, Loki, Modi i Magni, Odr, Odin, Ríg, Tor, Tyr, Vali, Ve, Vidar, Vili |
| Ásynjur (boginje) |
Bil, Eir, Frigg, Gná, Hlín, Iðunn, Jord, Lofn, Nanna, Nótt, Saga, Sif, Sigyn, Sjöfn, Snotra, Sol, Syn, Var, Vör, Þrúðr |
| Vanir (bogovi i boginje) |
Freyr (Yngvi), Freyja, Gullveig, Nerthus, Njord, Ullr |
| Norni (sudbine) |
Urd, Verdandi, Skuld |
| Valkyrijes | Brynhildr, Göndul, Gunnr, Hildr, Hlaðgunnr, Róta, Skuld, Sigrdrífa, Sigrún, Skögul, Sváva, Þrúðr |
| Elfovi (Álfar) |
Beyla, Byggvir, Dökkálfar, Svartálfar, Volund |
| Jotuni (divovi) |
Ægir, Angrboda, Baugi, Beli, Bergelmir, Bestla, Billing, Bolthorn, Byleist, Elli, Fárbauti, Fenja, Fjalar, Fornjót, Geirrod, Gerd, Gjálp and Greip, Gilling, Grid, Gunnlod, Gymir, Hel, Hrym, Hræsvelgr, Hrod, Hrungnir, Hymir, Hyndla, Hyrrokkin, Járnsaxa, Kari, Laufey, Loki, Mani (moon), Menja, Modgunn, Mundilfari, Muspel, Mökkurkálfi, Narfi, Olvaldi, Ragnhild, Rán, Rind, Skaði, Snær, Suttung, Surtr, Thokk, Þjazi, Þrívaldi, Þrúðgelmir, Þrymr, Utgardaloki, Vafþrúðnir, Ymir |
| Patuljci | Alvíss, Andvari, Berling, Brokkr, Durin, Dvalin, Eitri, Fafnir, Fjalar i Galar, Gandalf, Hjuki, Hreidmar, Litr, Lofar, Nordri, Sudri, Austri i Vestri, Nyi and Nidi, Otr, Regin, Sindri |
| Ljudi | Adils, Agne, Ask, Aslaug (Kraka), Björn Ironside, Bödvar Bjarki, Berserkers, Dag Mudri, Domalde, Draugr, Dyggve, Egil, Einherjar, Embla, Erik and Alrik, Fjölnir, Frodi, Glam, Grimhild, Gylfi, Haddingjar, Hagbard and Signy, Haki, Halfdan, Halfdan Stari, Harald Hildetand, Hedin, Helgi Hundingsbane, Hjalmar, Hrólf Kraki, Hugleik, Hvitserk, Ingeborg, Ingjald, Jorund, Karl, Krimhild, Lif and Lifthrasir, Marmennill, Nór, Ottar, Raum Stari, Röskva, Sigar, Siggeir, Sigmund, Signy, Sigurd, Sigurd Ring, Sinfjötli, Skagul Toste, Skirnir, Sveigder, Svipdag, Þjálfi, Vanlade, Völva, Yngvi and Alf, Yrsa |
| Zvjeri | Arvak and Alsvid, Auðumbla, Blóðughófi, Eikþyrnir, Fenrisulfr, Garm, Geri i Freki, Grani, Gullinbursti, Gullinkambi, Gulltopp, Hati, Heiðrún, Hildisvíni, Hófvarpnir, Hræsvelgr, Hrímfaxi, Hugin and Munin, Jörmungandr, Lindorm, Mánagarmr, Níðhöggr, Ratatosk, Skinfaxi, Skoll, Sleipnir, Svadilfari, Sæhrímnir, Tanngrisnir and Tanngnjóstr, Varulf, Veðrfölnir |
| Lokaliteti | Álfheim, Ásgard, Barri, Bifröst, Bilskirnir, Breidablik, Élivágar, Eliudnir, Fensalir, Fólkvangr, Gimlé, Ginnungagap, Gjallar Bridge, Gjöll, Gladsheim, Glasir, Glitnir, Gnipahellir, Helgrindr, Helveg, Himinbjörg, Hindarfjall, Hörgr, Körmt and Örmt, Idavoll, Jötunheimr, Ironwood, Hlidskjalf, Midgard, Muspelheim, Mirkwood, Náströnd, Niflheim, Noatun, Sessrúmnir, Singasteinn, Slidr River, Sökkvabekkr, Þrúðvangr, Þrymheimr, Utgard, Valhalla, Vanaheim, Hvergelmir, Vigrid, Vimur, Vingólf, Ýdalir, Yggdrasil |
| Artefakti | Andvarinaut, Brisingamen, Draupnir, Eldhrímnir, Gand, Gjallarhorn, Gleipnir, Gram, Grotte, Gungnir, Helskór, Megingjord, Well of Mimir, Mistilteinn, Mjölnir, Naglfar, Óðrerir, Reginnaglar, Hringhorni, Skíðblaðnir, Tyrfing, Well of Urd |
| Vjerovanje | Blót, Hörgr, Ljudsko žrtvovanje, Seid, Sumbel, Hram u Uppsalu, Torov čekić, Völva, Yule |
Nordijska ili Skandinavska mitologija predstavlja pred-Kršćansku religiju, vjerovanja i legende Skandinavskih naroda uključujući i one koji u se nastanili na Islandu, gdje su pisani izvori Nordijske mitologije sakupljeni. Ipak je važno napomenuti da su Finska mitologija nije ista kao i Nordijska iako sadrže neke sličnosti. Nordijska mitologija je najbolje očuvana verzija starije Germanske mitologije, koja uključuje i blisko povezanu Anglo-Saksonsku mitologiju. Treba napomenuti da se u svoje vrijeme Germanska mitologija razvila iz ranije Indo-Evropske mitologije.
Nordijska mitologija je skupina vjerovanja i priča koje dijele Sjeverno Germanska plemena. Ona za razliku od današnjih monoteističkih religija nije predstavljena kao istina koju su sveta bića poslala smrtnicima (iako ima priče u kojima normalne osobe saznaju priče od bogova tokom neke božanske posjete) i ona nema svetu knjigu. Mitologija se usmeno prenosila u obliku duge poezije. Usmeno prenošenje se nastavilo kroz doba vikinga i naše znanje o njoj se uglavnom bazira na Eddasu i drugim srednjovjekovnim tekstovima zapisanim tokom i poslije preobraćavanja na Kršćanstvo.
Ova su se vjerovanja najduže zadržala u skandinavskom folkloru, i u nekim ruralnim područjima određene tradicije su se održale do danas. Druge su nedavno oživljene u obliku Germanskog neopaganizma. Ova mitologija ostaje kao inspiracija u literaturi isto kao i u pozorišnim predstavama i filmovima.
Sadržaj |
[uredi] Izvori
Veći dio ove mitologije se prenosio usmeno i dosta toga se zaboravilo i promjenilo. Ipak dio mitologije je pronađen i zapisan od strane Kršćanskih učenjaka, uglavnom u Eddasu i Heimskringli Snorrija Strlsona, koji je vjerovao da su predkršćanska božanstva bili ljudi a ne đavoli. Ito tako ima i Danska Gesta Danorum Saxoa Grammaticusa gdje su Nordijski bogovi žestoko Euhemerisani.
Prozu ili Raniju Eddu je napisao u ranom 13. vijeku Snorri Strluson, koji je bio vodeći pjesnik, poglavica i diplomata na Islandu. Predpostavlja se da su u početku ljudi mislili o tome kao vodiču za pjesnike. Ona sadrži skup tradicionalnih metafora koje su uglavnom nađene u poeziji.P repjevavanje te proze čini razne priče o nordijskim bogovima sistematskim i dosljednim.
Poetska Edda je napisana 50 godina poslije pisanja Prozne Edde. Ona sadrži 29 dugačkih pjesama, od kojih se 11 bavi Germanskim božanstvima, a ostatak legendarnim herojima poput Sigurda Volsunga. Iako se učenjaci slažu da je zapisana poslije druge Edde jezičke i poetske forme koje su korištene u pjesmama su komponovane vijekovima prije nego što su zapisane.
Osim ovih izvora tu su još i preživjele legende Skandinavskog folklora. Neke od njih se mogu povezati sa legendama koje se pojavljuju u drugim germanskim literaturama npr. priča o Anglo-Saksonskom Borbi u Finnsburgu i mnoga navođenja mitološkim pričama u Deoru. Kada nekoliko djelimičnih priča preživi, naučnici mogu od njih izvesti čitavu osnovnu priču. Uz to u Skandinaviji ima na stotine mjesta nazvanih po bogovima.
Par runskih natpisa kao što je Rök Runska Ploča i Kvinneby amulet, navode na mitologiju. Postoji i nekoliko runskih ploča i kamenih slika koje opisuju scene iz Nordijske mitologije, poput Thorovog pecanja, scena iz Völsunga sage, Odin i Sleipnir, Odin kako ga guta Fenrir i Hyrrokkin kako jaše na Baldrovu sahranu.
U Danskoj jedna kamena slika opisuje Lokija sa uvijenim brkovima i zašivenim usnama i Britanski Gosforth križ pokazuje nekoliko intrigantnih slika. Postoje i manje slike poput figurina koje oslikavaju boga Odina (sa jednim okom), Tora (sa njegovim čekičom) i Freyr (sa erektovanim falusom).
[uredi] Kosmologija
U Nordijskoj mitologiji Zemlja je predstavljena kao pljosnati disk. Disk se nalazi na granama svjetskog drveta Igradsil (Yggdrasil). Asgard, gdje su bogovi živjeli je bio u samom centru diska i do njih se moglo samo doći hodanjem preko duge (Bifröst mosta). Divovi su živjeli u Jötunheimru (zemlji divova).
U ovoj mitologiji se javlja i hladno i mračno mjesto pod nazivom Niflheim kojim vlada Hel, Lokijeva kćerka. Prema Proznoj Eddi ovo je mjesto bilo eventualno stanište većine umrlih. Locirano negdje na jugu je bila vatrena zemlja Muspell dom vatrenih divova.
Među druge drugosvjetske zemlje ukljućuje se i Álfheim, dom vilenjaka svjetlosti (ljósálfar), Svartálfaheim, zemlja mračnih vilenjaka, Nidavellir, zemlja patuljaka. između Asgarda i Niflheima je Midgard zemlja ljudi. (vidi Srednja Zemlja)
Kosmologija Nordijske mitologije uključuje i jak element dualnosti : na primjer noć i dan imaju svoje vlastite mitološke suprotnosti Dagr/Skinfaxi i Nótt/Hrímfaxi, sunce i vuk koji ga lovi Sol i Skoll, mjesec i vuk koji njega lovi Mani i Hati, i potpune suprotnosti Niflheim i Muspell kao porijeklo svijeta. Ovo se možda odrazilo na dublje metafizičko vjerovanje u suprotnosti kao osnovu svijeta.
[uredi] Nadprirodna bića
Postoje tri "klana" božanstava, Æsiri, Vaniri i Jötnari (u nastavku teksta divovi). Rezlika između Æsira i Vanira je relativna, jer su se oni pomirili, vjenčavali jedni sa drugima i vladali zajedno poslije oduženog rata u kojem su Æsiri na kraju pobjedili. Neki bogovi su pripadali objema stranama. Neki vjeruju da Æsir/Vanir divizija predstavlja Nordijsko izražavanje uopćeno Indo-Evropske divizije božanstava paralelne sa bogovima sa Olimpa i Titanima iz Grčke mitologije.
Æsiri i Vaniri su neprijatelji sa Jötnarima. Oni se mogu porediti sa Titanima i Gigantima Grčke mitologije i generalno se prevode kao "divovi" iako se pojmovi "trolovi" i "demoni" mogu upotrijebiti kao alternativa. Ipak Jötnari su predaci Æsira i Æsiri i Vaniri su se vjenčavali sa njima. Neki divovi su pomenuti u Eddama i predstavljaju sile prirode. Postoje dva glavna tipa divova: ledeni divovi i vatreni divovi. Tu su i vilenjaci i patuljci čije su uloge sjenovite ali su uglavnom na strani bogova.
Uz njih postoji i puno drugih nadprirodnih stvorenja: gigantski vuk Fenrir i ,Jörmungandr, morska zmija (ili "crv") koji je omotan oko Svijeta. Ova dva čudovišta su opisani kao djeca Lokija, boga-prevaranta i diva (Hel je njihovo treće dijete). Druga stvorenja su Hugin i Munin (razmišljanje i pamćenje), dva gavrana koji obavještavaju Odina, glavnog boga, šta se dešava na zemlji, i Ratatosk, vjeverica koja trčkara po granama svjetskog stabla (Igrasila), koje je centar stvorenja svijeta.
Zajedno sa mnogim drugim politeističkim religijama ovoj mitologiji fali dualizam dobra-zla Srednjo Istočnih tradicija. Ipak, Loki nije primarni neprijatelj bogova, i ako se često opisuje u pričama kao neprijatelj pritagoniste Tora i divovi nisu ni toliko fundamentalno zli već nepristojni i necivilizirani. Dualizam koji ovdje postoji nije zlo protiv dobra nego red protiv haosa. Bogovi predstavljaju red i strukturu dok divovi i čudovišta predstavljaju haos i nered.
[uredi] Völuspá: Porijeklo i kraj svijeta
Porijeklo i eventualna sudbina svijeta su opisani u Völuspi ("völvino proročanstvo"), jedna on najosebujnijih pjesama u Poetskoj Eddi. Ovi stihovi sadrže jednu od najživahnijih opisa stvorenja svijeta u historiji religija i eventualno uništenje svijeta koje je jednistveno u pridavanju pažnje detajima priče.
U Völuspi, Odin, glavni Nordijski bog, je uzdigao duh mrtve Völve (proročice)i naredio duhu da mu otkrije prošlost i budućnost. Ona se susdržavala da mu kaže_ "Šta tražiš od mene? Što me iskušavaš?"; ali pošto je već bila mrtva, nije imala razloga da se boji Odina i stalno ga je izazivala: "Da li bi onda više znao?" Ali Odin insistira: ako on želi da ispuni svoju funkciju kao kralj svih bogova, on mora posjedovati svo znanje. Kada je proročica otkrila sve tajne prošlosti i budućnosti ona nestaje uz riječi: "Ja sad tonem".
[uredi] Početak
U početku je postojao svijet leda Niflheim i svijet vatre Muspelheim i između njih je bila Ginnungagap, velika rupa ili provalija u kojoj ništa nije živjelo . U Ginnungagapu vatra i let su se susretali i vatra iz Muspelheima je podlizivala led i oblikovala diva Ymir i gigantsku kravu, Auðumbla čijim se mlijekom hranio Ymir. Krava je lizala led tako preveći prvog boga, Búri, koji je bio Borrov otac, koji je kasnije postao otac prvog Æsira, Odina, i njegove braće Vili i Ve. Ymir je bio hemafrodit i sam je rodio rasu divova. Onda su Borrovi sinovi; Odin, Vili i Ve; ubili Ymira i od njegovog tijela je stvoren svijet. Od njegove lobanje, Odin, Vili i Ve su napravili nebo i stavili četiri patuljka da ga čuvaju: Austri (Istok), Vestri (Zapad), Sudri (Jug) i Nordri (Sjever).
Bogovi su regulisali promjenu dana i noći kao i godišnjih doba. Prvi ljudi su bili Ask i Embla (Jasen i Brijest), koji su isklesani iz dva stabla kojima su život podarili Odin, Vili i Ve. Odin im je podario život; Vili im je podario razum i mogućnost kretanja; i Ve im dadne oblik, govor i čula. Sol je božica Sunca, Mundilfaijeva kćerka i Glenova žena. Svaki dan ona jaše nebom u njenoj kočiji, koju vuku dva konja Alsvid i Arvak. Ovaj dio pjesme se zove Alfrodull, što znači "slava vilenjaka", što je uobičajna metafora za Sunce. Tokom dana Sol trči od Skolla, vuka koji hoće da je proguta. Pomračenje Sunca označava da je Skoll dostigao. Prorečeno je da će je Skoll eventualno uhvatiti i pojesti; ipak, nju će zamijeniti njena kćerka. Solin brat, Mjesec, Mani, je progonjen od Hatija, drugog vuka. Zemlju od pune vrućine Sunca štiti Svalin, koji stoji između zemlje i Sunca. U Nordijskom vjerovanju Sunce ne isijava svjetlost već svjetlost isijava iz griva Arvaka i Alsvida.
Proročica opisuje veliko jasenovo drvo Igdrasil i norne (ženski simboli neizbježne sudbine; njihova imena; Urðr (Urd), Verðandandi (Verdandi), i Skuld; predstavljaju prošlost, sadašnjost i budućnost), koje pletu vlakna sudbine ispod njega. Ona isto opisuje rat između Æsira i Vanira i Baldrovo ubistvo. Onda ona počinje opisivati budućnost.
