Monsun

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Monsunom (od mausim, arap. godišnje doba) se naziva strujanje zraka u donjim dijelovima troposfere na vrlo velikim područjima u tropima i suptropima. Osnovno obilježje monsuna su monsunski vjetrovi vrlo stabilnog smjera koji se mijenja dva puta godišnje.

Monsunski vjetrovi, a time i monsun kao takav, posljedica su uglavnom kretanje zenita sunca između obratnica pa otuda i različitog zagrijavanja odnosno hlađenja pojedinih dijelova zemljine površine kao i skretanja smjera vjetrova zbog djelovanja coriolisove sile.

Najsnažnije izraženo monsunsko područje, a istovremeno otuda potiče i naziv, je područje Indijskog okeana. Tu je i ishodište indijskog ali i sjevernoaustralskog i istočnoafričkog monsuna.

Monsun ima vrlo veliki uticaj na klimu u područjima koja zahvata, pa se klima na tim područjima naziva monsunska klima. To je posljedica vrlo velike vlage koju sa sobom donose monsunski vjetrovi. Područja imaju vrlo vlažna ljeta s puno monsunskih kiša pa s tim u vezi na tim područjima rastu monsunske šume kao zaseban tip šuma. Iz tog vrlo snažnog uticaja na prirodu izvedeno je i ogromno značenje monsuna za privredu i kulturu tih područja, što posebno obilježava indijski monsun.

[uredi] Etimologija

Arapski pomorci su riječju "mausim" (što znači godišnje doba) nazvali fenomen jedne vrste vjetra u Arapskom moru koji mijenja smjer uporedo s godišnjim dobom. U osnovi, pojam monsun i danas označava promjenu smjera vjetra između godišnjih doba, iako se u novije vrijeme s razumijevanjem uzroka vjetra mijenja i značenje pojma. Značenje pojma se od oznake za fenomen vjetra godišnjeg doba proširilo do ukupnosti uzroka, dinamike i djelovanja koji uzrokuju fenomen. Radi boljeg razumijevanja pojma danas se koriste izrazi monsunski sistem ili monsunska cirkulacija. U svakom slučaju, monsun je značajan klimatski faktor.