See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions

See also ebooksgratis.com: no banners, no cookies, totally FREE.

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Portal:Medicina - Wikipedia, slobodna enciklopedija

Portal:Medicina

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Portal medicina

Medicina je naučna oblast čiji su predmet interesovanja zdravlje i blagostanje živih bića, najprije podrazumjevajući zdravlje čovjeka, a potom i zdravlje nekih redova životinja. Riječ medicina porijeklom je iz latinskog jezika i znači lijek (remedium), a upotrebljava se i izraz ars medicina kao umjetnost liječenja. Zasnovana je dva principa: teorijsko-istraživačkom i praktičkom, ili često nazvanim kliničkim, principom. Teorijsko-istraživački princip će omogućiti da se određena oblast, bolest, urođena mana ili stanje definiše, detaljno prouči i nakon izvršenih testova uputi na zaključivanje. Zaključena medicinska teorija se putem raznih edukacijskih procesa najčešće provodi u praktični oblik, što će dovesti do konačnog cilja - unaprijeđenja zdravlja živih oblika na kojima će se ta teorija i primjenjivati. Sve navedeno čini medicinu spojem naučnog i praktičnog, jer pored teorijske osnove, u medicini postoji niz tehnika, proizvoda, postupaka, planova i drugih definicija koje su u najvećoj mjeri sposobne da život održe zdravim, ili ponovo takvim učine ukoliko on to nije.

Saznajte više...

 
 
Kategorije urediKategorije
 
 
Da li ste znali? urediDa li ste znali?
  • ...da Kinin kod zdravih osoba izaziva simptome identične simptomima malarije.
  • ...da je penicilin prvi otkrio francuski student medicine Ernest Duchesne 1896. godine, ali je u svoju današnju široku upotrebu ušao tek poslije istraživanja Alexandera Fleminga 1928. godine.
  • ...da je rak debelog crijeva drugi po učestalosti kod oba spola.
  • ...da je šećerna bolest (Diabetes mellitus) među najčešćim oboljenima u svijetu, a prema istraživanjima WHO - Svjetske Zdravstvene Organizacije, godišnje oboli više ljudi od nje nego od AIDS-a.
  • ...da je jedino kontraceptivno sredstvo 100% sigurno apstinencija. Svaki drugi vid kontraceptivne zaštite ima odgovarajući rizik od začeća.
  • da je prvi dobitnik Nobelove nagrade za medicinu Emil Adolf von Behring njemački ljekar i imunolog.
 
 
Ostali portali urediOstali portali
 
 
Izabrani članak urediIzabrani članak
Tri glavne pljuvačne žlijezde kod čovjeka: 1) Zaušna žlijezda, 2) Podjezična i 3) Podvilična
Tri glavne pljuvačne žlijezde kod čovjeka: 1) Zaušna žlijezda, 2) Podjezična i 3) Podvilična

Pljuvačne žlijezde ili žlijezde slinovnice (lat. glandulae salivariae) egzokrine su probavne žlijezde koje se nalaze oko usne šupljine i ždrijela. One proizvode pljuvačku (saliva) te ju izlučuju u usta. Pljuvačka se u usnoj šupljini konstantno izlučuje u manjim količinama kako bi šupljina ostala vlažna; kada jedemo izlučuje se u većim količinama kako bi olakšale dalji transport i započele hemijsku probavu hrane.

U usnoj šupljini većine sisara postoje tri velike žlijezde:

  • Zaušna žlijezda (lat. Glandula parotis ili parotidna žlijezda), nalazi se ispod i ispred uške, te parotidnim kanalom odvodi pljuvačku u usta s gornje strane
  • Podjezična žlijezda (lat. Glandula sublingualis ili sublingvalna žlijezda), nalazi se ispod jezika a djeluje s donje strane usta
  • Podvilična žlijezda (lat. Glandula submandibularis ili submandibularna žlijezda), je žlijezda ispod donje vilice, izlučuje putem izvodnog kanala na dnu usne šupljine

Pored njih postoji i nekoliko manjih žljezdanih grupa raspoređenih širom usne šupljine kao što su: usne žlijezde (glandulae labiales), obrazne žlijezde (glandulae buccales), jezične žlijezde (glandulae linguales) i dr.

Osim vlaženja usne šupljine, funkcija pljuvačnih žlijezda jest lučenje enzima amilaze (također zvanog ptijalin) i podmazivanje jednjaka kako bi hrana dospijela do želuca. Enzim amilaze koji se nalazi u slini započinje razgradnju škroba, tako da hemijska razgradnja hrane počinje već u usnoj šupljini.
 
 
Izabrana slika urediIzabrana slika
Animacija sagitalnih presjeka mozga
 
 
Potrebni članci urediPotrebni članci

Uključite se i pomozite, tako što ćete napisati neki od potrebnih članaka:

Osnovne medicinske nauke • Kliničke medicinske nauke • Farmacija • Radiologija • Historija medicine • Humana genetika • Patološka fiziologija • Ginekologija i akušerstvo • Kardiologija • Gerijatrija • Neurohirurgija • Ortopedija • Onkologija • Otorinolaringologija • Sudska medicina • Transfuziologija


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -


aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -