Dubravka Ugrešić
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dubravka Ugrešić (1949) je jugoslavenska, hrvatska, holandska i međunarodna književnica.
Završila je komparativnu i rusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dvadesetak godina radila je u Institutu za znanost o književnosti pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Početkom devedesetih piše eseje protiv nacionalizma, rata i etničke mržnje (kasnije sakupljene u zbirci Kultura laži), zbog čega je hrvatski mediji i hrvatska javnost proglašavaju “izdajicom”, “narodnim neprijateljem” i “vješticom”. 1993. godine Dubravka Ugrešić napušta Hrvatsku i otada živi u inostranstvu (najčešće se zadržava u Holandiji), gdje piše, predaje na američkim i evropskim univerzitetima i sarađuje u evropskim novinama i časopisima.
Najpoznatije njeno djelo je kratki roman Štefica Cvek u raljama života, s podnaslovom Patchwork roman, u kojem se postmodernistički, ironično i duhovito igra trivijalnom literaturom (žanrom ljubavnog romana) gradeći tekst kao krojni arak s naslovima koji slijede sve krojačke termine, te grafički i sadržajno ušivavajući citate, pisma, savjete. Štefica je, nakon ustanovljene popularnosti, 1984. uspješno prebačena i na film (U raljama života, Rajka Grlića).
Stalno propitivanje prirode pisanja i književnosti, suprotstavljanje popularne kulture visokoj literaturi, te kasnije problematiziranje egzila i pitanja identiteta, najčešća su obilježja njenih romana.
U koautorstvu s Aleksandrom Flakerom uredjivala je "Pojmovnik ruske avangarde", djelo u deset svezaka. Također se bavila prijevodima s ruskoga (Danil Harms, Boris Pilnjak), te pisala scenarije za film i televiziju (U raljama života, Za sreću je potrebno troje).
Knjige Dubravke Ugrešić prevedene su na gotovo sve evropske jezike i nagrađivane međunarodnim nagradama.
[uredi] Djela
- Mali plamen (knjiga za djecu, 1971)
- Filip i sreća (knjiga za djecu, 1976)
- Poza za prozu (pripovijetke,1978)
- Nova ruska proza (studija, 1980)
- Štefica Cvek u raljama života (kratak roman,1981)
- Život je bajka (pripovijetke,1983.)
- Forsiranje romana-reke (roman, 1988)
- Kućni duhovi (knjiga za djecu, 1988)
- Američki fikcionar (eseji, 1993)
- Kultura laži (eseji, 1996)
- Muzej bezuvjetne predaje (roman,1998)
- Zabranjeno čitanje (eseji, 2001)
- Ministarstvo boli (roman, 2004)
- Nikog nema doma (eseji, 2005)
[uredi] Nagrade
- Nagrada "Meša Selimović" (1988.)
- Nagrada "Ksaver Šandor Gjalski" (1988.)
- NIN-ova godišnja nagrada za roman (prva spisateljica koja je dobila nagradu, 1988.)
- Nagrada Grada Zagreba (1989.)
- Godišnja švicarska nagrada za najbolju evropsku knjigu eseja (Prix Europeen de l’ Essai Charles Veillon, 1996.)
- Njemačka nagrada SWF-Bestenliste Literaturpreis (1998.)
- holandska nagrada "Versetsprijs" (Versetsprijs, Stichting Kunstenaarsverzet 1942 – 1945, 1997.)
- Austrijska nagrada za evropsku književnost (Osterreichischen Staatspreis fur Europaische Literatur 1999.)
- Njemačka nagrada za esejistiku "Heinrich Mann" (Heinrich Mann Preis, Akademie Der Kunste Berlin, 2000.)
- Priznanje PEN centra BiH (2002.)
- Nagrada "Katarina Frankopan" (odbila primiti, 2002.)
- Talijanska nagrada Premio Feronia – Citta di Fiano (2004.)
- Britanski Independent Foreign Fiction Prize, uži izbor (2006.)