Čakovec
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj i sjedište Međimurskog kantona, regije koja se nalazi između rijeka Mure i Drave. Čakovec je upravno, privredno i kulturno središte Međimurskog kantona.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Prema dosada poznatim podacima, prvo naselje na današnjem području Čakovca podigli su Rimljani pod nazivom Aquama, kao utvrdu za vojne potrebe. Čakovec je dobio ime po grofu Dimitriju Csakyju (Čakiju), koji je početkom 13. vijeka podigao drvenu utvrdu koja je prozvana "Čakov turen". Prvi puta se Čakovec, kao utvrđeni grad, spominje 1333. godine u ispravi kralja Roberta. Kroz svoju burnu historiju Čakovec je, kao i Međimurje, često mijenjao gospodare. Najznačajnije razdoblje je svakako 16. i 17. vijek, kada su u Čakovcu vladali hrvatski banovi i vojskovođe iz porodice Zrinski.
Kroz više generacija porodica Zrinski je od čakovečke utvrde stvorila jedan od najraskošnijih hrvatskih i evropskih dvoraca toga doba.
U to vrijeme grad je bio ne samo oaza civilizacije i kulture na vječno nemirnoj turskoj granici, već i mjesto na kojem su donosile odluke od bitnog značaja kako za Hrvatsku , tako i za njeno srednjoevropsko okruženje. U Čakovcu su održane banske konferencije za Nikole Zrinskog-Čakovečkog (1620.-1664.).
Poveljom Jurja IV Zrinskog, od 29. maja 1579. godine, stanovnicima podgrađa čakovečke utvrde daje se status slobodnog trgovišta, čime je naselje dobilo osnovne atribute grada.
1848. godine Čakovec je proglašen slobodnim kraljevskim gradom. Izabrano je gradsko vijeće od 30 članova, njegov izvršni organ - Savjet Grada Čakovca od 10 članova te prvi gradonačelnik. Snažan privredni i društveni polet Čakovec doživljava u drugoj polovini 19. vijeka izgradnjom željezničke pruge, jedne od prvih na ovim prostorima.
Ustrojavanjem jedinica lokalne uprave i samouprave, čime je Republika Hrvatska podjeljena na kantone, te gradove i općine, Čakovec 1993. godine ponovo dobiva status grada.
[uredi] Geografija
Ima oko 17.000 stanovnika, a otprilike još jednom toliko živi ih u okolnim naseljima (Ivanovec, Krištanovec, Kuršanec, Mačkovec, Mihovljan, Novo Selo na Dravi, Novo Selo Rok, Savska Ves, Slemenice, Šandorovec, Totovec, Žiškovec) koja također potpadaju pod gradsku upravu. Bogatu povijest Čakovca i Međimurja od zaborava čuva Muzej smješten u Starom gradu Zrinskih. U neposrednoj blizini su i druge ustanove značajne za kulturni život grada: Biblioteka i Centar za kulturu u kojem se održavaju filmske, muzičke i pozorišne predstave, te likovne izložbe. Nadaleko poznat po evropskom duhu i gostoljubivosti, Čakovec se ponosi svojom šarolikom trgovačkom, ugostiteljskom i sportsko-rekreativnom ponudom. Danas je Čakovec vjerovatno najpoznatiji po svojoj tekstilnoj industriji, ali je za njegovu prepoznatljivost podjednako značajno građevinska, grafička i štamparska djelatnost, metaloprerađivačka proizvodnja i mašinogradnja, te prehrambena industrija. Kako u industriji tako i u manjem biznisu, sve veći značaj dobiva prerada plastičnih masa, informatika i niz drugih djelatnosti koje se razvijaju u skladu sa zahtjevima savremenog tržišta.
