Ćirilska građa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ćirilska građa ima istaknuto mjesto među izvornom građom, pisanim izvorima za izučavanje historije srednjovjekovne Bosne. Bosna i Hercegovina nema svoj Codex diplomaticus (Diplomatički zbornik) u kojem bi bila objavljena građa za njenu najstariju historiju. Najinteresantiji segment ćirilske građe korisne za historiju srednjovjekovne Bosne predstavlja bosančica, pismo nastalo na bosanskom tlu i pisano bosanskim jezikom.

U Bosni i Hercegovini nisu očuvane srednjovjekovne arhive, ni kraljevska niti arhive pojedinih velmoža. O kakvim arhivama se radilo svjedoči dio arhive roda Hrvatinići koja je završila u Kermendu u Mađarskoj. Početkom 15. vijeka Dubrovčani su govorili da bosanski velikaši imaju pune kuće povelja za raznorazne donacije koje su dobijali ili izdavali drugima.

Danas u Bosni i Hercegovini ima mali broj originalnih ćirilskih dokumenata. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine ima povelju kralja Tvrtka I Kotromanića Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću iz 1380. i Povelju kralja Stjepana Tomaševića Jurčinićima iz 1461., dok Državni arhiv Bosne i Hercegovine ima Povelju kralja Dabiše iz 1395. Ćirilska građa očuvana izvan BiH, nalazi se u Italiji, Njemačkoj, Mađarskoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama, a najvećim dijelom je u Dubrovačkom arhivu. Tamo se nalaze i dva primjerka Povelje Kulina bana.

Ćirilska građa je objavljena u zbirkama građe koja obuhvata druge zemlje i šire prostore. Izuzetak predstavlja epigrafska građa koju je prikupio i objavio Marko Vego u četiri Zbornika natpisa.

[uredi] Najvažnije objavljene zbirke ćirilske građe

• Franz Miklošič, Monumenta serbica spectantia historiam Serbiae, Bosnae, Ragusii, Viennae 1858. (Graz 1964).
• Medo Pucić, Spomenici srbski, I-II, Beograd 1858, 1962.
• Konstantin Jireček, Spomenici srpski, Spomenik Srpske kraljevske akademije 11, Beograd 1892.
• Ljubomir Stojanović, Stare srpske povelje i pisma I, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, Prvo odelenje, Knjiga 19, Beograd – Sremski Karlovci 1929.
• Ljubomir Stojanović, Stare srpske povelje i pisma II, Srpska kraljevska akademija, Zbornik za istoriju, jezik i književnost srpskog naroda, Prvo odelenje, Knjiga 24, Beograd – Sremski Karlovci 1934.
• Ćiro Truhelka, Tursko-slovjenski spomenici Dubrovačke arhive, Glasnik Zemaljskog muzeja 23, Sarajevo 1911., 1-162, 303-350.