Tirint
From Wikipedia
Tirint (starogrčki Τίρυνς i novogrčki Τίρυνθα) je mikensko arheološko nalazište u grčkoj nomi Argolis na poluotoku Peloponez, nekoliko kilometara sjeverno od Naupliona.
Tiryns je bila utvrda na brežuljku naseljena gotovo sedam tisuća godina, s početkom Bronzanog doba. Svoj vrhunac je doživjela između 1400. i 1200. pne.. Najznačajniji detalji su palača, kiklopski tuneli, a posebno zidovi, zbog kojih je grad dobio homerovski epitet "Tirint moćnih zidova". U doba antike, grad je povezan uz mitove koji se tiču Herakla, a neki izvori ga citiraju kao njegovo rodno mjesto [1].
Slavni megaron palače Tirinta ima veliku halu za primanje, glavnu odaju s prijestoljem smještenim na zid zdesna i središnje ognjište koje okružuju četiri drvena stupa u minojskom stilu koja su pridržavala vrh. Dva od tri zida megarona su u poslužili za arhajski hram Here.
Grad je počeo slabiti pred kraj mikenskog perioda, te je bio potpuno napušten kada ga je Pauzanija posjetio u 2. vijeku n.e. Nalazište je iskopavao Heinrich Schliemann 1884-1885, a dan-danas je predmet iskopavanja od strane Njemačkog arheološkog instituta u Ateni i Univerziteta u Heidelbergu.
Godine 1999. Tirint je priznat kao dio Svjetske baštine.
[uredi - уреди] V. također
- Mikena
- Nacionalni arheološki muzej u Ateni
