Surduk
From Wikipedia
| Baranjski leksikon - Baranja na internetu |
|---|
|
A-B-C - Č-Ć-D - Dž-Đ-E - F-G-H - I-J-K - L-Lj-M - N-Nj-O - P-R-S - Š-T-U - V-Z-Ž |
Surduk, u Baranji naziv za najčešće strm, duboko usječen put u Baranjskoj planini, nastao proširivanjem vododerina. Bočne, okomite strane surduka mogu biti visoke i nekoliko metara, a obično su prošarane korijenjem drveća, koje sprečava urušavanje. Krošnje takvog drveća često natkrile surduk, pa on izgleda kao tunel. Surduci su, sve do pojave teške mehanizacije, bili uski tako da su se zaprežna kola mogla mimoići samo u proširenjima. Zato su kočijaši, prije ulaska u surduk ili prije proširenja, osluškivanjem nastojali saznati idu li im neka kola u susret ili bi poslali neko čeljade da pješke prođe surduk i da druga kola zastavi na ulazu ili na proširenju.
I danas, nakon kiša i pljuskova, surducima se s Baranjske planine slijeva voda, blato i mulj. Zato se na njihovom dnu grade tzv. otresnice koje sprečavaju odlijevanje blata i mulja.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Toponimi
Surduk je i selo u staropazovačkom kraju (stanovnik: Surdučanin, stanovnica: Surdučkinja) u Sremu, ali i mahala sela Krušedola u srebreničkom kraju u Bosni, šuma kod Novog Topolja (Slavonski Brod), zemljišta kraj Gorjana, Voćina i Novih Mikanovaca (u Slavoniji) te dol kod sela Papratnice u visočkom i njiva kod sela Smrtića u rogatičkom kraju (u Bosni).
Kao toponimi zabilježene su i riječi Surdun i Surdup (Rječnik JAZU), za koje se kaže da možda imaju neke veze sa surdukom, dok se za surdupinu navodi da je isto što i surdulija: "Od velikog su uticaja na narodnu fantaziju ... prostrane i razgranate pećine, bezdani i surdupine." (Jovan Cvijić).
[uredi - уреди] Riječ surduk
[uredi - уреди] Značenja
Po Klaićevom Rječnik stranih riječi surduk je turcizam u značenju "jaruga, provalija između dva brda, klanac, sutjeska". Za Rječnik Milana Vujaklije to je "mali brdski klanac" (tur.: surmek), za dvomatični rječnik "jaruga, provalija, klanac - Tu u provaliji, 'surduku', diglo /se/ naselje", za Rječnik JAZU "jaruga, klanac, gudura", a za Vukov rječnik iz 1852. godine: "(u Srijemu) ... jaruga, provalija (gdje je n. p. put između dva brda)".
[uredi - уреди] Porijeklo
Rječnik JAZU precizira da je riječ surduk zabilježena u Vukovom rječniku, u Popovićevom dvojezičnom rječniku (Hohlweg) i u Ivekovićevom rječniku ("vidi i aloka, haluga 1"). Dalje se navodi: Surduk je u značenju jaruga turska riječ, ali Popović kaže da nije mogao konstatirati da je ta riječ preko Turaka do nas došla. Vjerojatnije je da je iz mađarskog szurdok (klanac), pogotovo jer se javlja već u spomenicima XIV. vijeka na sjeveru od Save i kao opća imenica i kao toponim.
[uredi - уреди] Pridjev
Postoji i pridjev surdučki (što pripada selu Surduku), koji je postao i prezime, ali i imenica surdulija s istim značenjem kao i surduk, npr. "Planina ... se nameće svojim ... ćuvicima, mračnim dubodolinama, surdulijama i provalijama." (Veljko Petrović).
[uredi - уреди] Danas
U Anić-Goldsteinovom Rječniku stranih riječi riječi surduk nema, iako to nije opravdano budući da je ona u živoj upotrebi (bar) u Baranji. Nema je ni u Škaljićevim Turcizmima u srpskohrvatskom jeziku, što bi mogla biti potvrda da ona ipak nije turcizam. Brodnjak je svrstava u srbizme, ali s oznakom da je ona "turcizam koji je ušao u korpus srpskoga književnog jezika, ali je ponekad potreban i u hrvatskomu književnom jeziku kao stilski neutralna riječ koja pridonosi slikovitosti opisa ili preciznosti izražavanja".
Izvori:
- Jovan Nedić: "Surduk", "Skandifeniks", ..., 293, 16 - Rijeka, 24. II. 2005.
- Jovan Nedić: "Surduk", "Novosti", VI, 306, 23 - Zagreb/Vukovar, 28. X. 2005.
- J(ovan) Nedić: "Surduk" < Baranjski leksikon, Baranjski dom, I, 4, 5 - Beli Manastir, 3-4. IV. 2006.
