Požeško-slavonska županija

From Wikipedia

Požeško-slavonska županija

[[image:{{{zastava}}}\|200px\|Zastava {{{ime_genitiv}}}]]	[[image:\|100px\|Grb {{{ime_genitiv}}}]]
([[Zastava {{{ime_genitiv}}} županije\|Zastava]])	([[Grb {{{ime_genitiv}}} županije\|Grb]])

[[image:{{{karta}}}|Požeško-slavonska županija|200px]]

Sjedište županije

Požega

Broj stanovnika (2001.)

85 831

Površina

1.845 km²

Župan

Zdravko Ronko (SDP)

Požeško-slavonska županija je županija u Hrvatskoj, koja se nalazi u središtu Slavonije. Glavni grad je Požega, po kojoj je dobila ime.

Sadržaj/Садржај

1 Administrativna podjela i stanovništvo
- 1.1 Stanovništvo
2 Županijska uprava
3 Geografija
4 Historija
5 Privreda
6 Kultura
7 Sport
8 Udruge
- 8.1 Izviđači
9 Znamenitosti
10 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 5 gradova i 5 općina.

Gradovi:
- Grad Kutjevo
- Grad Lipik
- Grad Pakrac
- Grad Pleternica
- Grad Požega

Općine:
- Općina Brestovac
- Općina Čaglin
- Općina Jakšić
- Općina Kaptol
- Općina Velika

[uredi - уреди] Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 85.831 stanovnika ( 1.9 % ukupnog stanovništva Hrvatske ). Prosječna gustoča naseljenosti je bila 46 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeči: Hrvati 88.7 %, Srbi 6.5 %, Talijani 0.9 %, Mađari 0.9 % i drugi.

[uredi - уреди] Županijska uprava

Požeška kotlina okružena je Psunjem, Papukom, Krndijom, Diljem i Požeškom gorom. Posebno je zanimljiv sjeverni planinski masiv Papuk, koji svojim grebenima i vrhovima od istočne Tromeđe (713 m) iznad Kutjeva preko glavnog vrha Papuka (953 m) sve do zapadnog Petrovog vrha (615 m) kraj Daruvara štiti kotlinu od sjevernih vjetrova, te čini na južnim padinama klimu blažom nego u samoj Požeškoj kotlini.

Slavonsko gorje nastalo je tektonskim poremećajima, nabiranjem tla i formiranjem gorskih sklopova sastavljenih od granita, gnajsa, kristaličnih škriljevaca i eruptivnog kamenja. Podno tih masiva došlo je do pojave termalnih voda. Posebno su zanimljiva izvorišta tople vode u predjelu Velike. Kasnije erozije tla oborinskim i tekućim vodama formirale su u tom masivu brojne usjeke i vododerine, što je pridonijelo bogatstvu reljefa kao i raznolikosti samog terena. Reljefno gledano brdoviti predio Slavonije unatoč svojoj kompaktnosti omogućio je izgradnju dobrih komunikacija sjeverne Podravske nizine s Požeškom dolinom kao i južnom Panonijom.