Splitsko-dalmatinska županija

From Wikipedia

Splitsko-dalmatinska županija

[[image:{{{zastava}}}\|200px\|Zastava {{{ime_genitiv}}}]]	[[image:\|100px\|Grb {{{ime_genitiv}}}]]
([[Zastava {{{ime_genitiv}}} županije\|Zastava]])	([[Grb {{{ime_genitiv}}} županije\|Grb]])

[[image:{{{karta}}}|Splitsko-dalmatinska županija|200px]]

Sjedište županije

Split

Broj stanovnika (2001.)

463.676

Površina

4.534 km²

Župan

Ante Sanader

Splitsko-dalmatinska županija je hrvatska županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 četvornih kilometara, a 2001. je imala 463.676 stanovnika.

Sadržaj/Садржај

1 Administrativna podjela i stanovništvo
- 1.1 Stanovništvo
2 Županijska uprava
3 Geografija
4 Povijest
5 Privreda
6 Kultura
7 Znamenitosti
8 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Administrativna podjela i stanovništvo

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

Gradovi:
- Grad Hvar
- Grad Imotski
- Grad Kaštela
- Grad Komiža
- Grad Makarska
- Grad Omiš
- Grad Sinj
- Grad Solin
- Grad Split
- Grad Stari Grad
- Grad Supetar
- Grad Trilj
- Grad Trogir
- Grad Vis
- Grad Vrgorac
- Grad Vrlika
Općine:
- Općina Baška Voda
- Općina Bol
- Općina Brela
- Općina Cista Provo
- Općina Dicmo (sjedište Kraj)
- Općina Dugi Rat
- Općina Dugopolje
- Općina Gradac
- Općina Hrvace
- Općina Jelsa
- Općina Klis
- Općina Lećevica
- Općina Lokvičići
- Općina Lovreć
- Općina Marina
- Općina Milna
- Općina Nerežišća
- Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji)
- Općina Otok
- Općina Podbablje (sjedište Drum)
- Općina Podgora
- Općina Podstrana
- Općina Postira
- Općina Prgomet
- Općina Primorski Dolac
- Općina Proložac
- Općina Pučišća
- Općina Runovići
- Općina Seget (sjedište Seget Donji)
- Općina Selca
- Općina Sućuraj
- Općina Sutivan
- Općina Šestanovac
- Općina Šolta (sjedište Grohote)
- Općina Tučepi
- Općina Zadvarje
- Općina Zagvozd
- Općina Zmijavci

[uredi - уреди] Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika ( 10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba ) sa prosječnom gustočom naseljenosti od 102 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96.3 %, Srbi 1.2 %, Albanci 0.2 %, Bošnjaci 0.2 %, Slovenci 0.2 % i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni su gradovi Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na otocima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru i Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.

[uredi - уреди] Županijska uprava

Županijska skupština ima 51 predstavnika, i to prema strankama:

HDZ 16
SDP 11
HSLS 5
HSS 4
HČSP 4
HDRS 3
HNS 2
HIP 2
HKDU 2
HDD 1
SHP 1

Župan je Ante Sanader, brat premijera Ive Sanadera.

[uredi - уреди] Geografija

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te otoke. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županiju s ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađena autocesta Split-Zadar-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodna zračna luka Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na otoku Braču.

[uredi - уреди] Povijest

[uredi - уреди] Privreda

Najvažnija privredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

[uredi - уреди] Kultura

[uredi - уреди] Znamenitosti

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog razdoblja, baroka, prapovijesti, gotike i romantike. Od početka čovječanstva ova županija je bila pogodno mjesto za život, što su i ljudi shvatili. Tokom stoljeća vlast se stalno mjenjala, pa su ovom županijom vladali i Mleci, Talijani, Austro-Ugarska itd.