Villa Angiolina
Izvor: Wikipedija
Villa Angiolina je zgrada koja je obilježila početak turizma Opatije. Sagrađena je 1844. godine i smještena usred botaničkog vrta.
Villa je dovršena 1844. godine, nakon pregradnje jednog starijeg objekta u vlasništvu baruna Hallera von Hallersteina. Opatija je dotad bila relativno veliko naselje s oko 120 kuća, udaljenijih od morske obale i orijentiranog uglavnom prema ribarstvu i pomorstvu. Dolaskom riječkog patricija Iginija Scarpe i njegovim podizanjem ljetnikovca Angioline, Opatija otvara vrata čitavom nizu gostiju i putnika, među kojima austrijskoj carici Mariji Ani, botaničaru Heinrichu Noëu, hrvatskom banu Josipu Jelačiću i drugima koji, oduševljeni lokalnom vegetacijom i klimom, šire famu Opatije i tako pripremaju teren za skoro nastajanje klimatskog lječilišta. Nakon Scarpe i njegovog sina Paola, koji se već 1869. bavio idejom osnivanja sanatorija, vilu posjeduju moravski plemić Chorinsky, Društvo južnih željeznica (za čije će ere u vilu biti smješten i prestolonasljednički par Rudolf i Štefanija te njihov gost, štajerski satirik Rosegger), Međunarodno društvo spavaćih kola, Lječilišno povjerenstvo i drugi. Kako je rasla cijena vile govori i činjenica da je Iginio Scarpa čitav teren kupio za 700 forinti, a 1910. vila s perivojem, punim egzotičnog raslinja, prodana je za 2,5 milijuna kruna. U Scarpino doba Villa Angiolina je stjecište riječke elite i ljetnih zabava na terasama, potkraj austrijskog doba sjedište Lječilišnog povjerenstva s muzičkim paviljonom i živom promenadom pred južnom fasadom. U današnje vrijeme vila je predodređena za opatijski gradski muzej u nastajanju.
