Opatija

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Opatija. Za druga značenja, pogledajte Opatija (razdvojba).

Opatija

Opatija Opatija na karti Hrvatske
Županija	Primorsko-goranska
Broj stanovnika (2001.)	12.719
Površina	??? km ²
Poštanski broj	51410
Gradonačelnik	Amir Muzur

Panorama Opatije s kupalištem Slatina

Panorama Opatije s lukom

Opatija (tal. Abbazía) je grad u Hrvatskoj.

[uredi] Gradska naselja

Gradu Opatija pripada 10 naselja (stanje 2006), to su: Dobreć, Gornje Selo, Ičići, Ika, Opatija, Oprič, Pobri, Poljane, Vela Učka i Veprinac.

[uredi] Zemljopis

Smještena podno planine i parka prirode UČKA, Opatija (u prošlosti poznata i pod imenom Abbazia) pruža izvrstan odabir za odmor ljeti i zimi. Predivna priroda, parkovi, stare austro-ugarske ville, šetališta i plaže već 160 godina privlače turiste iz Europe i svijeta. Opatija je vodeće turističko mjesto u Republici Hrvatskoj za organizaciju kongresa, seminara i savjetovanja. Festivalima, koncertima, izložbama i drugim kulturnim i sportskim događanjima Opatija tijekom cijele godine nudi sadržaje vrijedne pažnje!

Opatija se nalazi na istočnoj obali istarskoga poluotoka, i leži u podnožju planine Učka. Najveći je grad i središte liburnijskog prostora koji se proteže od Plomina, uzduž obale i planinskim masivom Učke i Ćićarije do Rupe i Kastva.

Opatija je predivan turistički gradić, pitoresknog izgleda. Svojom tradicijom i izgledom izdvaja se od ostalih turističkih gradova jer je njegova, iako kratkotrajna povijest vrlo životopisna.

[uredi] Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. godine u Opatiji većinom žive Hrvati (86,9% stanovništva) dok su od nacionalnih manjina najzastupljeniji Srbi (2,67 %), Slovenci (1,63 %) i Talijani (1,13 %).

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest

Ovaj članak izgleda kao osobno mišljenje ili priča i možda zahtjeva čišćenje.
Molimo vas, pomozite unaprijediti članak ponovno ga pišući ili ispravljajući u enciklopedijskom stilu.

U svakom slučaju, "staro" u opatijskoj terminologiji označava predturističko doba, dakle Opatiju prije 1880. i niza plastičnih operacija u režiji Društva južnih željeznica Südbahngesellschaft). Kao što je kopnilo staro rezoniranje lokalnih ribara, mornara i tkalja, tako su se na račun te nove turističke logike rastakali i njihovi kućerci – što prepuštani generaldirektoru Friedrichu Schüleru, što preobrazujući se pod istim vlasnicima u ugostiteljske kasarne.

Saživjeti se sa "starom" Opatijom znači uroniti u ulični raster bitno različit od današnjeg. Ako bismo se danas zaželjeli prošetati predturističkom glavnom ulicom, čekao bi nas niz iznenađenja. Najsjeverniji dio "pra-Ulice maršala Tita" imao je isti tok kao i danas: od Škrbića do Tržnice vrijeme je diralo ljude i zgrade, ali ulicu ne. Međutim, dalje već treba zagaziti u neugledni sporedni kvart Radničke ceste, zavijajući s Mrkata u brdo, proći između Barića i Riječke banke i spustiti se do Ribarskog trga (Piazza vecchia) iza današnje foto-radnje Luigi. Na ovom se mjestu prodavalo ribe, voće i povrće davno prije izgradnje Tržnice našeg vremena. Stiješnjena između vila Dalibor (s pisarnom "Družbe svetih Ćirila i Metodija za Istru" i stanom Viktora Cara Emina) i Ertl (kasnije, po vlasniku pekaru, Rosenberger) s jedne, a Ježice s druge strane, stara se glavna ulica u luku dizala do trga zvanog Stendardo, po zastavi koju bi ovdje izvjesili o blagdanu. Tu, na križanju s današnjom Ulicom sv. Florijana, još do pred par desetljeća Učkari su prodavali drvo i ugljen s oprćenih magaraca. Spuštajući se u nastavku Ulicom sv. Florijana, stara glavna ulica odvela bi nas dalje, do hotela Palme: ovdje se vraćamo na M. Tita i na glavnu ulicu današnje Opatije. Ali već pod kavanom Paris opet moramo skrenuti, u usku Teslinu ulicu. Tu na nas čeka nespretna megalomanska konstrukcija vile Rudovits (alias Schanzer), kapelica Sv. Kuzme, Zora i ostaci ostataka nekad slavnog opatijskog kina. Tu, pred Zorom, na ex-magistralu izlazi stubište (stiješnjeno između kućebrojeva 118 i 120 u Ulici m. Tita) koje se s druge strane današnje glavne ulice nastavlja u procijepu između vile Devana i hotela Atlantik: to je bila spojnica crkve Sv. Jakova s uličnom mrežom stare Opatije. Slijedeći logiku stare magistrale, međutim, mi bismo nastavili dalje, Stubištima Theodora Billrotha i Edite Stern (danas na tom putu siječemo Dobrilinu ulicu i Novu cestu), sve do ulice Vrutki.

Druga arterija Opatije, spoj dviju i opet danas živućih ulica – E. Kumičića i Vrutki, bila je najdulji cestovni kontinuitet, presječen tek u našem stoljeću izgrađenom Novom cestom (1908.). Prečica koja je povezivala razilazeće tokove (E. Kumičić-Vrutki i donja ulica – "pra-M. Tita") nakon bifurkacije nedaleko tržnice, bila je današnja Ulica sv. Florijana (ex M. Gorkog).

Kuće stare Opatije nisu bile grupirane samo oko tih prometnica, već su dijelom slijedile i davnu logiku bježanja od obale koja izlaže mnogim opasnostima. Izrazito velika skupina kuća tako je činila Jelenkino ili Jelenkinu Vas, za tadašnje relacije samostalno naselje smješteno oko sjevernog dijela današnje Ulice B. Želea s nastavkom prema Putu u Bregi i Ulici E. Bošnjaka. Ovdje je na razmjerno maloj površini bilo koncentrirano oko 25% opatijskih kuća – na mjestu najudaljenijem od crkve Sv. Jakova, a značaj "naselju" svakako je davala i krčma Matije Dujmića na broju 88.

Dakako, unatoč svim zahvatima koje je turizam nametnuo licu grada, poneka fasada iz starije ere oduprla se vremenu, ostajući često okrenuta užom stranom moru, kako su propisivale regule zaštite od gusarskog oka. Premda su mnoge kuće, obilježene na jedinom predturističkom katastarskom planu (1820.), nestale, kao, recimo, kuće na mjestu današnje fontane na Slatini, ili kuća Paskvalea Jačića pred glavnim ulazom u hotel Imperial, ili kućerak Jurkovića Suca na mjestu betonskog kupališta pred vilom Amalia, mnoge su se održale na svom mjestu, preživješi obilate rekonstrukcije i proširenja. Takva je kuća na adresi M. Tita 78 (Maxi-bar), čitavo jezgro oko Vrutki 23-27 (možda najstarije stambeno jezgro Opatije uopće, gdje su se nastanili prvi kolonisti iz porodice Giusti, u blizini potoka Vrutki i na ivici crkvenih zemljišta), ili kuća na adresi Teslina 4. Kuća Vrutki 15, uz kuću Šikićevih nad parkiralištem na Tržnici, sačuvala je za Opatiju iznimno rijetki "shod" (ulaznu natkrivenu platformu), a Sv. Florijana 12, gdje je rođen pjesnik Zoran Kompanjet i gdje živi pjesnikinja Marija Trinajstić, iza debelih zidova i pod niskom tavanicom još uvijek ima kuhinjsku "napu" odvod za zrak) nad starinskim štednjakom.

Prošetati se tom, "starom" Opatijom Vrutki, Jelenkine Vasi, Strojbarića, Križišća i Sv. Florijana, znači udahnuti miris ručkova, osluhnuti obiteljske raspre i zaviriti u svakodnevicu potomaka onih koji Opatiju nisu mogli izgraditi, ali su je zato oduvijek održavali svojim žuljevima kao poklonjenu rijetku biljku u vlastitom vrtu. Izvor: Amir Muzur ("Itinerari za istraživače i radoznale")

[uredi] Politika

Politička situacija u Opatiji vrlo je životopisna za grad takve veličine. Do 2005. godine pojedinačno najjača stranka je bila IDS koja je upravljala gradom u periodu od 1993-2001. 2001-2005 vlast obnašala koalicija SDP-HNS-HSU na čelu s gradonačelnikom HNS-a Rankom Vlatkovićem. 2005. vlast je preuzela Nezavisna lista Amira Muzura u koaliciji sa HDZ-om i HSU-om.

Po posljednjim istraživanjima s kraja 2006. godine IDS uživa podršku 30% birača Opatije, Nezavisna lista Amira Muzura 20%, slijede SDP, HDZ, HSU i HNS. Ostale stranke ne prelaze izborni prag.

Važnije političke ličnosti: Amir Muzur (gradonačelnik Opatije, čelnik Nezavisne liste Amira Muzura i opatijske vlasti) i Ernie Gigante Dešković (gradski vijećnik, čelnik IDS-a Opatija i opatijske oporbe).

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Poznate osobe

Dražen Šajeta, pjevač
Radojka Šverko, pjevačica

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Jakova
Villa Angiolina (1844.)
Opatijski perivoj
Lungomare
Grand Hotel Kvarner (1884.) - prvi moderni hotel na hrvatskoj obali Jadrana
Villa Amalia (1890.)
Umjetnički paviljon "Juraj Šporer"
Fontana - Helios i Selena - djelo kipara Hansa Rathautsky-a (1889.)
Djevojka s galebom - djelo kipara Zvonka Cara, postavljena uz more 1956.
Madonna (1891.)
Crkva Marijina Navještenja
Hotel Imperial (1885.)
Ljetna pozornica

U Opatiji na šetalištu Slatina je postavljeno prvih osam zvijezda. Opatija je prihvatila ideju, koju je Zagreb odbio, da se na poznatom šetalištu Slatina naprave zvijezde poznatih čemu su se protivli brojni građani Opatije smatrajući je lošom kopijom koja ne pokazuje opatijsku specifičnost na kojoj se treba graditi turizam. Dr. Amir Muzur, gradonačelnik Opatije, prihvatio je i potpisao ugovor u kojem podržava da se te zvijezde naprave. Jedan domaći pjevač je za svoj 34. rođendan poklonio svoju zvijezdu. Njegovo ime je Dražen Turina Šajeta. 18. ožujka otkrivene su zvijezde poznatih. To otkrivanje čekalo je mnogo ljudi sa velikom znatiželjom. Jedan od njih bio je pjesnik Dragutin Tadijanović, koji je također imao svoju zvijezdu.

Zvijezde su dobili: Ivo Robić, Janica Kostelić, Dražen Petrović, Krešimir Ćosić, Oliver Dragojević, Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Miroslav Radman i Nikola Tesla. Koliko znamo, svake će se godine postaviti 4 nove zvijezde.

Projekt je doživio brojne kritike i polemike, i do sada nije ispunio osnovne klauzule napisane u ugovoru.