Sjeverna Koreja
Izvor: Wikipedija
|
Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Graniči na jugu s Južnom Korejom, te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Planine dominiraju na sjeveru i istoku zemlje. Najviši vrh je 2.750 m visoki ugasli vulkan Paektu na granici s Kinom. Nizine, koje nastaju spajanjem riječnih dolina, nalaze se pretežno uz zapadnu obalu, a u najvećoj je smješten i glavni grad Pyongyang. Granicu s Kinom i Rusijom čine rijeke Yalu i Tumen. Središnji dio zemlje je rijetko nastanjen, upravo zbog oštrog planinskog krajolika, pa je većina stanovnika nastanjena u obalnim područjima, te u glavnom gradu Pjongjangu. Uz Pjongjang najveći gradovi su: Hamhŭng, Kaesŏng, Sinŭiju te Ch'ŏngjin.
Klima
U Sjevernoj Koreji klima je umjerena kontinentalna sa 4 godišnja doba. Padaline su uglavnom prisutne od lipnja do kolovoza, za vrijeme monsuna. Zima je suha i hladna. U jesenskim mjesecima zemlja je često pogođena tajfunima.
[uredi] Povijest
Nakon drugog svjetskog rata Koreju, dotada japansku koloniju, okupirale su vojne snage ratnih pobjednika, SAD-a i SSSR-a s granicom okupacijskih zona na 38. paraleli. Kad je postalo jasno da u uvjetima hladnog rata zajednička uprava neće biti moguća, u sjevernoj, sovjetskoj zoni proglašena je Demokratska Narodna Republika Koreja na čelu s vođom lokalne komunističke partije, Kim Il-Sungom.
Sjever je 1950. napao Jug čime je započeo Korejski rat, prvi u nizu lokalnih sukoba velesila. Isprva su komunističke snage postigle velike uspjehe, osvojivši većinu poluotoka, ali ubrzo su potisnute prema sjeveru. Kineska intervencija s tajnom sovjetskom zračnom podrškom spasila je Sjever od kolapsa i linija razgraničenja stabilizirala se oko 38. paralele, s manjim korekcijama, a prekid vatre potpisan je 1953.
Pod Kim Il-Sungovim vodstvom Sjeverna Koreja je balansirala između svoja dva susjeda, Sovjetskog Saveza i Kine, izgrađen je kult ličnosti snažniji od onog Staljinovog, a u gospodarstvu je uvedena politika samodostatnosti i autarkije, juche.
Nakon njegove smrti 1994. naslijedio ga je sin Kim Jong-il. Iako je došlo do određenog zatopljenja u odnosima s Južnom Korejom, i granica između dviju zemalja otvorena je po prvi put za obiteljske susrete i ograničene turističke posjete, odnosi sa SAD-om narušeni su nastavljanjem sjevernokorejskog nuklearnog programa.
[uredi] Stanovništvo
Sjeverna Koreja jedna je od etnički najhomogenijih zemalja na svijetu. Uz Korejce čiji jezik nije srodan susjednom kineskom ili japanskom u zemlji žive male kineske i japanske manjine. To je rezultat loše, gotovo nikakve vanjske politike te veoma malo zanimanje za useljenika iz drugih zemalja, tako da je u Sjevernoj Koreji gotovo nemoguće biti stranac. Stanovništvo Sjeverne Koreje se u posljednjih 40 godina povećalo za skoro 50%. 1960 je živjelo oko 12 miliuna stanovnika, dok danas živi negdje oko 23 milijuna. No zbog lošeg životnog standarda, prosječna starost sjevernih Korejanaca iznosi oko 67 godina, dok je (za usporedbu) u europskim zemljama ili Japanu često više od 75 pa čak do 80 godina.
Danas je sjeverna Koreja suočena sa problemom ilegalnih iseljenika, čiji broj u zadnje vrijeme dosegao nekoliko stotina tisuća. Ilegalni emigranti najprije dolaze i Kinu (zbog oštre kontrole granica između dvije Koreje), pa tek onda nastoje doći u Južnu Koreju, koja je po standardu života, nešto sasvim suprotno od sjeverne. Sjevernu Koreju pratila je jedno vrijeme i glad. Za to vrijeme kontrola na granici dviju Koreja se smanjila, gotovo nestala, pa su tu priliku ljudi iskoristili, kako bi bez velikih poteškoća mogli ući u Južnu Koreju. Službeno, Sjeverna je Koreja ateistička zemlja, a tradicionalne religije su Budizam i Konfucijanizam, s manjom kršćanskom zajednicom.
[uredi] Gospodarstvo
O gospodarstvu Sjeverne Koreje ima malo pouzdanih podataka, no zna se da je ono u velikim teškoćama. Pretpostavlja se da u nekim područjima zemlje i segmentima stanovništva vlada glad zbog slabe poljoprivredne proizvodnje i lošeg lanca distribucije. U 2002 započeti su ograničeni eksperimenti s poduzetničkim zonama i tržnicama poljoprivrednih proizvoda.
[uredi] Administrativna podjela
Sjeverna Koreja teritorijalno je podijeljena na 9 pokrajina, 3 specijalne regije i 2 grada pod državnom upravom (Chikhalsi; 직할시; 直轄市).
[uredi] Pokrajine
- Chagang
- Sjeverni Hamgyŏng
- Južni Hamgyŏng
- Sjeverni Hwanghae
- Južni Hwanghae
- Kangwŏn
- Sjeverni P'yŏngan
- Južni P'yŏngan
- Ryanggang
[uredi] Specijalne regije
- Kaesŏng - zajednički razvojni projekt s Južnom Korejom
- Kŭmgangsan - regija u koju je olakšan dolazak turistima kako bi vidjeli planinu Kŭmgangsan
- Sinŭiju - projekt preuzimanja kineskog načina ekonomskog razvoja i zakona. Nakon uhićenja guvernera ove pokrajine vjeruje se da je projekt odbačen.
[uredi] Gradovi pod državnom upravom
- P'yŏngyang
- Rasŏn (Rajin-Sŏnbong)
Afganistan • Armenija • Azerbejdžan • Bahrein • Bangladeš • Brunej • Butan • Cipar • Egipat • Filipini • Gruzija1) • Indija • Indonezija2) • Irak • Iran • Istočni Timor2) • Izrael • Japan • Jemen • Jordan • Južna Koreja • Kambodža • Katar • Kazahstan1) • Kina • Kirgistan • Kuvajt • Laos • Libanon • Maldivi • Malezija • Mjanma • Mongolija • Nepal • Oman • Pakistan • Rusija1) • Saudijska Arabija • Singapur • Sirija • Sjeverna Koreja • Šri Lanka • Tadžikistan • Tajland • Turkmenistan • Turska1) • Ujedinjeni Arapski Emirati • Uzbekistan • Vijetnam
Ostali teritoriji:
Hong Kong (PUR NR Kine) • Makao (PUR NR Kine)
Abhazija • Gorski Karabah • Južna Osetija • Pojas Gaze i Zapadna obala • Tajvan • Turska Republika Sjeverni Cipar
Kina · Kuba · Laos · Sjeverna Koreja · Vijetnam
Prijašnje komunističke države
DR Afganistan (1978. - 1992.) · NSR Albanija (1946. - 1991.) · NR Bugarska (1946. - 1990.) · Čehoslovačka (1948. - 1990.) · DDR (1949. - 1990). · NDR Etiopija (1974. - 1991.) · NDR Jemen (1969. - 1990.) · Demokratska Kampućeja (1975. - 1979.) · Mađarska Sovjetska Republika (1919.) · NR Mađarska (1949. - 1989.) · NR Mongolija (1924. - 1992.) · NR Poljska (1944. - 1989.) · SR Rumunjska (1947. - 1989.) · Ruska SFSR (1918. - 1922.) · SSSR (1922. - 1991.) · SFRJ (1945. - 1992.)