Mentalna mapa

Izvor: Wikipedija

Mentalna mapa, pokazuje karakteristike mentalnih mapa.

Mentalna mapa ili umna mapa (engl. Mind map) je vrsta dijagrama specifične forme koji prikazuje ideje ili razmišljanja na svojevrstan način. On kao shematski opis nekog (sa)znanja sadržava riječi, rečenice, simbolične sličice ili crteže i razne druge znakove koji predstavljaju značenje tih ideja ili razmišljanja. Njegov izgled je izveden tako da se u središtu nalazi ključna riječ (keyword), dakle ideja ili tema, a oko nje se dalje zrakasto granaju ostale zamisli, s time da su svi ti dijelovi međusobno povezani grafički, semantički i čine cjelinu. Ti elementi koji se granaju su podijeljeni u grupe. Svrha tog strukturiranog prikaza je lakše razumijevanje i pamćenje nekog gradiva te organizacija određenog tipa znanja kako bi se riješio neki problem ili donijela neka odluka.

Metoda pravljenja mind map-a (s njegovim posebnim ne linearnim grafičkim stilom i vanjštinom) je vizualizirani pristup rada na nekom zadatku koji je često složen, širok i konceptualan s ciljem da se istakne ono bitno u njemu. Mind map se koristi već stoljećima, a najčešće ga izrađuju predavači, studenti, inženjeri i psiholozi.

[uredi] Osnove izrade

Jedan od prvih takvih dijagrama načinio je Porfirije iz Tira, mislilac iz trećeg stoljeća, koji je shematski prikazao 10 Aristotelovih kategorija, a prvu modernu verziju izmislio je britanski psiholog Tony Buzan. U svom vodiču, u kojem govori kako načiniti umnu mapu koristeći neka osnovna pravila, daje sljedeće savjete:

počnite od sredine nekim crtežom koji karakterizira temu na kojoj radite
koristite razne simbole i različite veličine slova u cijelom dijagramu
odredite i upišite ključne riječi
svaka ključna riječ mora biti samostalno zapisana
značenje na linijama koje «izlaze» iz ključne riječi mora se odnositi prema značenju ključne riječi
dužina linije, iznad koje pišete riječi, neka bude jednaka dužini riječi
koristite različite boje
razvijte svoj stil izrade mind map-a
naglasite najvažnije dijelove i koristite asocijacije
nacrt umne mape napravite jasno u zrakastoj strukturi

[uredi] Primjena mentalnih mapa

Umne ili mentalne mape imaju širok opseg primjene i koriste se često u poslovne i obrazovne svrhe i to kod notiranja, brainstorming-a, sumiranja nekog znanja, revidiranja, pojašnjavanja ili kao mnemotehničko sredstvo (tehnike pamćenja). Na primjer, kod slušanja predavanje možemo primijeniti tu metodu bilježenja ključnih riječi vezanih uz neki središnji problem ili temu.

Buzan ističe kako je ovaj način organizacije znanja i učenja bolji od svih ostalih i ne dovodi do «polu-hipnotičkog transa» koji je moguć kod drugih načina; kad netko radi mind map dobiva sliku cjeline nekog područja, osviješten je o svim njenim segmentima i uz koncentraciju na to lakše shvaća date informacije. Nadalje, Buzan tvrdi da umna mapa podjednako koristi lijevu i desnu stranu mozga, balansira ga, te zadire u 99% našeg nikad korištenog mentalnog potencijala i djelomično ga ostvaruje. No postoje istraživanja koja opovrgavaju neke njegove tvrdnje.

Neka literatura o mind mapping-u daje podatke o neobičnim mogućnostima ove naše metode: smatra da nam može pomoći pri pronalaženju cure/dečka, pri savjetovanju svojih klijenata ili čak doći do nekih viših razina svijesti.

[uredi] Moderna tehnologija i mind map

Nekoliko istraživanja u vezi umnih mapa pokazalo je da studenti lakše, kvalitetnije i efikasnije uče (do 15%) uz pomoć tih mapa nego klasičnim «linearnim» metodama. Danas, za takve i slične svrhe (poput pomoći u poslovanju), postoji i razni računalni softveri pomoću kojih možemo izraditi mind map. Prema jednom istraživanju, najpopularnije aplikacije za takvu izradu su MindManager i FreeMind^{[nedostaje izvor]}. Uz to, možemo naći i razne blogove (npr. mindmapping.typepad.com) koji nam sugeriraju kako napraviti umnu mapu na računalu, te prenose koje su novosti u svijetu tehnologije vezane baš za ovu vrstu softvera.

[uredi] Zaključak

Kao kratak zaključak poslužit će nam sljedeće rečenice. Mentalna mapa je sredstvo koje nam pomaže da kvalitetno organiziramo neko znanje, a njegov prikaz omogućuje nam lakše tumačenje. U svakom slučaju, on potiče na kreativnost i na višestrano, sveobuhvatno razmišljanje. Vrlo je jednostavan i dobar putokaz pri rješavanju raznih problema.