Lijepa naša domovino

Izvor: Wikipedija

Lijepa naša domovino (ili kraće "Lijepa naša") je himna Republike Hrvatske, a bila je i himna Nezavisne Države Hrvatske i Socijalističke Republike Hrvatske.

Sadržaj 1 Riječi 2 Autor riječi - Antun Mihanović 3 Autor napjeva - Josip Runjanin 4 Glazbene prerade i naslov 5 Tekstualne preradbe 6 Status himne 7 Vanjska poveznica

[uredi] Riječi

Lijepa naša domovino,

Oj junačka zemljo mila,

Stare slave djedovino,

da bi vazda sretna bila!

Mila, kano si nam slavna,

Mila si nam ti jedina.

Mila, kuda si nam ravna,

Mila, kuda si planina!

Teci Dravo, Savo teci,

Nit' ti Dunav silu gubi,

Sinje more svijetu reci,

Da svoj narod Hrvat ljubi.

Dok mu njive sunce grije,

Dok mu hrašće bura vije,

Dok mu mrtve grobak krije,

Dok mu živo srce bije!

[uredi] Autor riječi - Antun Mihanović

Detaljniji članak o ovoj temi: Antun Mihanović

Antun Mihanović (1796-1861), jedan od pjesnika ilirskog preporoda, napisao je pjesmu “Horvatska domovina”, koja je objavljena 1835. godine u desetom broju književnog lista “Danica”, koji je tada bio nositelj književnog preporoda.

Pjesma ima ukupno 14 kitica i može naći ovdje: Horvatska domovina.

[uredi] Autor napjeva - Josip Runjanin

Detaljniji članak o ovoj temi: Josip Runjanin

Popijevka “Lijepa naša domovino” nastala je krajem 1840-ih. Ne zna se točna godina njezina nastanka, ali obično se uzima 1848. Nije posve sigurno ni tko je skladatelj, ali se u drugoj polovici 19. stoljeća uvriježilo mišljenje da je to Josip Runjanin (1821-1878), po nacionalnosti Srbin.

Runjanin nije imao formalno glazbeno obrazovanje, a 1848. je bio kadet u graničarskoj pješačkoj pukovniji br. 10 u Glini. Zato se smatra da je popijevka skladana u Glini.

Runjanin je uglazbio samo dvije kitice Mihanovićeve pjesme, pa je popijevka zapravo dvodijelna pjesma sa 16 taktova (a a1 b a1). Običaj je da se pjevaju samo četiri kitice: prva i druga, te pretposljednja i posljednja (vidi riječi gore).

[uredi] Glazbene prerade i naslov

Ne zna se kako je izgledao izvorni napjev. Prvi poznati zapis potječe od Vatroslava Lichteneggera, pjevačkog pedagoga, iz 1861. godine. Slušao je kako pjevaju njegovi učenici (učiteljski pripravnici) i zabilježio note, “ukajdiv melodiju onako kako su mu pripravnici pjevali” (F.Ks.Kuhač). Lichtenegger je priredio skladbu za muški četveropjev. Godine 1862. njegova je verzija objavljena u “Sbirci različitih četveropjevah mužkoga zbora” (svezak II, broj 9) Narodnoga zemaljskoga glazbenog zavoda u Zagrebu.

U godinama koje su uslijedile, popijevka se pojavljivala u raznim zbirkama pod naslovom “Hrvatska Domovina”, a pod imenom “Liepa naša” nalazimo je prvi put 1864. godine u zbirci “raznih četveropjev(h) što ih izdade Glasbeno društvo duh(ovne) mlad(eži) Zag(rebačke)". Ta dva naslova su se izmjenjivala do 1890-ih godina, kada se kao naslov uvriježio prvi stih, “Lijepa naša domovino”.

Bilo je i drugih glazbenih varijanata nakon Lichteneggera. Popijevka se uređivala za različite zborove i pritom mijenjala, a današnja varijanta potječe od Franje Dugana starijeg (1919).

I danas postoje mnoge glazbene verzije ove pjesme: za muške, ženske, dječje i mješovite zborove, tamburaške i puhačke sastave, orgulje, klavir, te simfonijski orkestar.

Službeni notni zapis himne je konačno utvrđen 1990. godine u članku 17. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske.

[uredi] Tekstualne preradbe

Današnji tekst himne nije posve isti kao Mihanovićev original. Osim što je bilo nužnih promjena zbog moderniziranja jezika, uvedeno je i par značenjskih promjena.

Promjene značenja kroz povijest koje se nisu održale:

• junačka -> hrvatska
• da bi vazda sretna bila -> daj, o Bože, sretna bila
• hitro -> Drino (2. svjetski rat)

Promjene značenja koje su ostale u današnjoj verziji:

• hitra -> Dravo
• kud li šumiš -> sinje more
• svog doma -> svoj narod

Službeni tekst himne je konačno utvrđen 21. prosinca 1990. godine u članku 16. Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske.

[uredi] Status himne

Tijekom 19. stoljeća "Lijepa naša" se pjevala u svečanim nacionalnim prilikama kao i razne druge popjevke. Bila je samo jedna od mnogih narodnih himna, koje je zapisao F.Ks. Kuhač 1889. godine (Bože živi, Još Hrvatska ni propala, Mi smo, braćo ilirskog itd.). Godine 1891., prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva u Zagrebu, prvi put je navedena kao "hrvatska himna" i pjevala se pod naslovom "Lijepa naša".

Savez hrvatskih pjevačkih društava obratio se Hrvatskom saboru 1907. godine “glede uzakonjenja, odnosno službenog proglašenja pjesme Lijepa naša domovino hrvatskom himnom”. Iako sabor nije reagirao, "Lijepa naša" je postala neslužbena hrvatska himna, a u svečanim prilikama se izvodila odmah iza Carevke. Kad je Hrvatska 29. listopada 1918. stekla (kratkotrajnu) neovisnost, sabor je pjevao "Lijepu našu".

Također se neslužbeno pjevala između dva rata. Za vrijeme 2. svjetskog rata pjevali su je i ustaše i partizani. Poslije rata nije ugušena, nego se u svečanim prilikama svirala odmah nakon jugoslavenske himne. Prvi put u povijesti je službeno proglašena državnom himnom u prvom ustavnom amandmanu (točka 4.) dana 29. veljače 1972. godine. U točki je pisalo da je "Himna Socijalističke Republike Hrvatske (...) Lijepa naša domovino", što je uneseno u Ustav SR Hrvatske 1974. godine. Ustav Republike Hrvatske iz 1990. godine navodi da "Lijepa naša domovino" ima status i funkciju hrvatske državne himne, a Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti Predsjednika Republike Hrvatske navodi njezin službeni tekst i notni zapis, koji su time postali obvezatni.

[uredi] Vanjska poveznica

• Audio-Stream "Lijepa naša domovino" (Real Player)

• Hrvatska himna na utakmici Svjetskog prventstva Hrvatska : Brazil [1]