Himera

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Himera. Za druga značenja, pogledajte Himera (razdvojba).

Himera, apulijska posuda iz 4. st. p.n.e.

Himera (grč. Χίμαιρα, Khímaira; hrv. zmijolav) u grčkoj mitologiji pustinjska je neman u Likiji, spada u legendarne zvijeri. U prenesenom značenju: neostvariva zamisao, mašta, tlapnja, san, priviđenje, sablast.

[uredi] Etimologija

Himerino ime izvedeno je od istoimene grčke riječi koja znači "koza".

[uredi] Mitologija

Himera je sačinjena od dijelova mnoštva životinja. Tifonov je i Ehidnin potomak te Kerberova i Hidrina sestra. Opisi variraju ovisno o izvorima, neki tvrde da je imala kozje tijelo, zmijski ili zmajski rep te lavlju glavu, a drugi tvrde da je imala i kozju i lavlju glavu, ali zmijski rep. Uglavnom se smatra ženkom, a svi se izvori slažu da je bljuvala vatru bar iz jedne od glava.

Oni koji bi vidjeli Himeru završili bi brodolomom ili bi viđenje bilo popraćeno prirodnim katastrofama poput erupcija vulkana. U srednjovjekovnoj kršćanskoj umjetnosti prikazivana je kao simbol Sotoninih snaga.

Belerofont ubija Himeru, freska u Berlinu

Izvori kažu da je s bratom Ortom imala vezu te da je rodila nemejskog lava i Sfingu.

[uredi] Belerofont

Belerofont je iz nehaja ubio svoga brata te je prognan u Likiju. Ondje je, da bi se iskupio, poslušao zapovijed kralja Jobata koju mu je zapovjedio da ubije čudovišnu Himeru. Atena mu je darovala krilatog konja Pegaza uz čiju je pomoć uspio pobijediti Himeru na Helikonskoj gori. U nekim izvorima piše da ju je probo kopljem, u nekim da je namjestio svoje koplje pod njezin vatreni dah koji je otopio olovo koje ju je otrovalo, a u nekim da je odsjekao jednu od tri njezine glave.