Europska komisija

Izvor: Wikipedija

Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije. Naziva se često i Vladom EU. Europska komisija zamišljena je kao tijelo koje djeluje tako da je odlučivanje u njemu neovisno od volje države članica (nadnacionalni karakter). Zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem Europske Unije, čini tri glavne institucije koje vode Europsku uniju.

Europska komisija sastoji se od povjerenika koji dolaze iz država članica te oni svi zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo. Broj povjerenika se tijekom vremena povećavao (do 1973. bilo ih je 9; do 1981. bilo ih je 13; do 1986. 14; do 1995. 17; do 2004. 20; do kraja 2006. bilo ih je 25) do današnjeg broja od 27 članova. Vlade država članica izabiru povjerenike prema vlastitim kriterijima. Mandat povjerenika traje pet godina, i poklapa se s mandatom Europskog parlamenta. Nakon izbora i konstituiranja novog Europskog parlamenta, imenuju se i novi članovi Europske komisije kako bi Parlament imao utjecaj na izbor i rad Komisije.

Predsjednika Komisije bira Europsko vijeće nakon što se vlade država članica usuglase o kandidatu, a izbor mora biti potvrđen u Europskom parlamentu. Vijeće EU kvalificirano većinom, a u dogovoru s predsjednikom Komisije, usvaja listu povjerenika. Cijelu Komisiju potvrđuje Europski parlament, a na kraju Vijeće EU imenuje novu Komisiju.

Europski parlament može u svakom trenutnu raspustiti Komisiju, na način da joj izglasaju nepovjerenje, ali ne može smijenjivati pojedine povjerenike.

Temeljna zadaća Europske komisije je pripremanje i predlaganje propisa. Budući da je Komisija zamišljena kao tijelo koje predstavlja interese građana Europske unije, nezavisno od država članica, povjerenici ne mogu primati upute vlade države članice koja ih je izabrala.

Sjedište Europske komisije je u Bruxellesu.

Sadržaj 1 Struktura 2 Odlučivanje 3 Zadaci 4 Sastav Europske komisije 5 Dosadašnji predsjednici Komisije 6 Poveznice 7 Vanjske poveznice

[uredi] Struktura

Europska komisija sastoji se od:

• političke strukture - čini ju predsjednik i povjerenici te njihovi kabineti
• upravne strukture koju čine:
  • opće uprave/generalne direkcije (Directorates-General, često zvane skraćeno DG)
  • glavno tajništvo na čelu s glavni tajnikom Europske komisije
  • privremeni i stalni odbori stručnjaka savjetnika
  • ostale zajedničke službe i uredi

Svaki povjerenik zadužen je u Komisiji za određeno područje i na čelu je one opće uprave (ili više njih) koja pokriva to područje. Svaki povjerenik ima svoj kabinet.

Komisija se dijeli na opće uprave/generale direkcije koje se mogu usporediti s ministarstvima. Na čelu opće uprave nalazi se generalni direktor koji odgovara za svoj rad povjereniku zaduženom za to područje.

Glavno tajništvo koordinira rad između pojedinih uprava/geeralnih direkcija i ostalih tijela Komisije, daje stručne savjete, osigurava prevođenje, daje statističke podatke (putem statističkog ureda EUROSTAT). Na čelu Glavnog tajništva je Glavni tajnik (trenutno Carlo Trojan).

[uredi] Odlučivanje

Odluke se donose većinom glasova članova komisije, a svaki povjerenik ima jedan glas.

[uredi] Zadaci

Najznačajanije zadaće Europske komisije su:

• pripremanje i predlaganje propisa - Komisija ima gotovo isključivo pravo pripremati prijedoge propisa koje šalje drugim nadležnim tijelima (Vijeću EU i Europskom parlamentu) na odlučivanje (pravo zakonodavne inicijative). Vijeće EU i Parlament, ukoliko žele donijeti kakva propis, nemaju pravo sami pripremiti akt, već moraju zatražiti od Komisije da izradi prijedlog akta koje će zatim nadležno tijelo donijeti.
• izvršne i nadzorne ovlasti - Komisija donosi brojne provedbene propise koji omogućuju provedbu propsa Vijeća EU (smjernice, uredbe, odluke). Komisija ima važnu nadzornu ovlast u odnosu na države članice time što ih može tužiti Europskom sudu pravde za povredu odredbi osnivačkih ugovora. Zbog toga se naziva i čuvaricom ugovor (ii integracije)
• uloga u vanjskog politici EU - prije svega očituje se u koordinaciji financijske i tehničke pomoći državama Srednje i Istočne Europe, zatim u vođenju pregovor za primanje u članstvo novih država, te kao trgovinski pregovaračk Unije. Ipak vanjskopolitička uoga Komisije bitno je ogrničen u ovlastima koje na tom području imaju Vijeće Eu i Europsko vijeće.

[uredi] Sastav Europske komisije

Komisija u današnjem sastavu i pod predsjedanjem José Manuela Durão Barrosa započela je s radom 22. studenog 2004. godine, a mandat joj traje do 31. listopada 2009. godine. Sastav današnje Europske komisije je sljedeći:

Resor	Povjerenik	Država članica	Stranačka prpadnost
Predsjednik	José Manuel Durão Barroso	Portugal	Socijalno demokratska stranka
Prvi potpredsjednik; Institucionalni odnosi i komunikacijska strategija	Margot Wallström	Švedska	Socijalno demokratska radnička stranka
Ekonomija i financijski poslovi	Joaquín Almunia	Španjolska	Španjolska socijalistička radnička stranka
Potpredsjednik; Poduzetništvo i industrija	Günter Verheugen	Njemačka	Socijalno demokratska stranka Njemačke
Potpredsjednik; Pravosuđe, sloboda i sigurnost	Franco Frattini	Italija	Forza Italia
Potpredsjednik; Transport	Jacques Barrot	Francuska	Unija narodnog pokreta
Potpredsjednik; Administrativni poslovi, revizija, sprečavanje prijevara	Siim Kallas	Estonija	Estonska reformistička stranka
Unutarnje tržište i usluge	Charlie McCreevy	Irska	Fianna Fáil
Poljoprivreda i rurali razvoj	Mariann Fischer Boel	Danska	Libralna stranka
Natjecanje	Neelie Kroes	Nizozemska	VVD
Trgovina	Peter Mandelson	Ujedinjeno Kraljevstvo	Laburistička stranka
Ribarstvo i pomorski poslovi	Joe Borg	Malta	Nacionalstička stranka
Okoliš	Stavros Dimas	Grčka	Nova demokracija
Zdravlje i zaštita potrošaća	Markos Kyprianou	Cipar	Demokratska stranka
Razvoj i humanitarna pomoć	Louis Michel	Belgija	Reformistički pokret
Proširenje	Olli Rehn	Finska	Stranka centra
Zapošljavanje, socijalni poslovi i jednakost	Vladimir Špidla	Češka	Češka socijalno demokratska stranka
Oporezivanje i carinska unija	László Kovács	Mađarska	Mađarska socijalističa stranka
Financijsko planiranje i proračun	Dalia Grybauskaite	Litva
Vanjski poslovi i europska politika prema susjedstvu	Benita Ferrero-Waldner	Austrija	Austrijska narodna stranka
Obrazovanje, učenje, kultura i višejezičnost	Ján Figeľ	Slovačka	Krščansko demokratski pokret
Regionalna politika	Danuta Hübner	Poljska
Energija	Andris Piebalgs	Latvija	Latvijski put
Znanost i istraživanje	Janez Potočnik	Slovenija	Liberal
Informatička znanost i meidiji	Viviane Reding	Luksemburg	Kršćansko socijalna narodna stranka
Zaštita potrošača	Meglena Kuneva	Bugarska	Nacionalni pokret Simeon II
Višejezičnost	Leonard Orban	Rumunjska

[uredi] Dosadašnji predsjednici Komisije

Redni broj	Predsjednik	Od	Do	Država
1.	Walter Hallstein	1958.	1967.	Njemačka (Zapadna Njemačka)
2.	Jean Rey	1967.	1970.	Belgija
3.	Franco Maria Malfatti	1970.	1972.	Italija
4.	Sicco L. Mansholt	1972.	1972.	Nizozemska
5.	François-Xavier Ortoli	1973.	1977.	Francuska
6.	Roy Jenkins	1977.	1981.	Velika Britanija
7.	Gaston Edmont Thorn	1981.	1985.	Luksemburg
8.	Jacques Delors	1985.	1995.	Francuska
9.	Jacques Santer	1995.	1999	Luksemburg
privremena	Manuel Marín	ožujak 1999.	rujan 1999.	Španjolska
10.	Romano Prodi	1999.	2004.	Italija
11.	José Manuel Durão Barroso	22. studenog 2004.	trenutno obnaša dužnost	Portugal

[uredi] Poveznice

• Europska unija
• Institucije Europske unije

[uredi] Vanjske poveznice

• Europska komisija