Drugi punski rat
Izvor: Wikipedija
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
[uredi] Uvod
Glavni kartaški zapovjednik bio je Hanibal odgajan u mržnji prema Rimljanima. 219. pr.Kr. Hanibal osvaja Sagunt grad na Španjolskoj obali Sredozemnog mora, što označava početak 2. punskog rata.
[uredi] Tijek
Tada kreće na Rim preko Alpa, i na sjeveru Apeninskog poluotoka dobiva pomoć Kelta plemena koji su ondje bili nastanjeni. Uslijedili su porazi Rimljana: 218. pr.Kr. bitka kod Ticina i Trebije, 217. pr.Kr. kod Trazimenskog jezera, 216. pr.Kr. kod Kane (poginulo 53.000 ljudi); te pustošenje rimske okolice. Hanibal se, međutim, iz nepoznatih razloga okrenuo od Rima i sklopio savez s Filipom 5, makedonskim vladarem. Rim našavši saveznike protiv Makedonaca poslao je svoga vojskovođu Publije Kornelije Scipiona, koji je izborio pobjede na Pirinejskom poluotoku. Hanibal tada pozove svoga brata Hazdrubala upomoć, zbog iznemoglosti vojnika i nedostatka hrane i opreme, no njega presretne rimska vojska i 207. pr.Kr. biva poražen i ubijen. 202. nakon prelaska Rimljana na afrički teritorij i velikih pobjeda pod vodstvom Scipiona koji sada dobiva pridjev Afrički, odvila se bitka kod Zame, koja predstavlja kraj rata, poraz Hanibala i Kartage.
[uredi] Poslijedice
Kartažani plaćaju golemu ratnu odštetu, te ne smiju voditi rat bez odobrenja Rimljana (što je ujedno i uzrok 3. Punskog rata), koji osvajaju Pirinejski poluotok i postaju vodeća sila Sredozemlja.
