Olimp

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Olimp (grč. Ὄλυμπος, Olympos) planina je u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi. Olimp je i najviša planina Grčke, visoka je 2917 m, a nalazi se u Makedoniji-Tesaliji na koordinatama: 40°05′N 22°21′E.

[uredi] Olimp

Najviši vrh Olimpa jest Mitikas (Mytikas), što na grčkome znači "nos". Mitikas je najviši vrh u Grčkoj, a početak penjanja na tu planinu počinje od grada Litochoro koji je znan i kao Grad Bogova zbog svoje lokacije. Na Olimpu postoji 46 vrhova viših od 2000 i 47 viših od 1000 metara nadmorske visine.

Olimp je poznat po bogatoj flori s oko 1500 biljnih vrsta, od čega su 23 endemske vrste. Olimp je najviša i najljepša grčka planina koja predstavlja i netaknutu prirodu te je od 1983. pod zaštitom UNESCO-a, a sama je planina nacionalni park.

Prvi zabilježen pokušaj osvajanja Olimpa bio je 1862., ali to nije pošlo za rukom istraživaču Heinrichu Bartu. Ljudska je noga na vrh Olimpa kročila tek 2. augusta 1913., a u ekspediciji su bili Grk Christos Kakalos iz Litohora te Švicarci Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy.

[uredi] Mitologija

U grčkoj mitologiji, Olimp je dom dvanaest olimpijskih bogova: Zeus, Hera, Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atena, Apolon i Artemida koji su uvijek bili na Olimpu. Bogova nikad nije bilo više od dvanaest, ali su se izmjenjivali još i sljedeći: Heba, Helije, Hestija, Demetra, Dioniz, Had i Perzefona.

Kad je Geja rodila Titane, koristili su grčke planine kao tronove jer bjehu ogromni, a sam je Kron sjedio na Olimpu.

Grci su smatrali da sadrži kristalne palače u kojima bogovi žive. Ulaz u Olimp bila su velika vrata od oblaka. Palače su sagradili Titani Kiklopi, a umjetničke je predmete i sprave načinio i iskovao Hefest. Zeusove i Herine odaje bile su na južnome kraju Olimpa te su otuda mogli gledati na Atenu, Tebu, Spartu, Korint, Arg i Mikenu. Na sjevernome kraju koji je gledao prema Makedoniji, nalazile su se kuhinja, prostorija za gozbe, oružarnica i radionice. U sredini živjeli su ostali bogovi. Postojale su i druge prostorije za ostala božanstva, a također i svojevrsni zoološki vrtovi gdje su bogovi čuvali svoje svete životinje. Unutar Olimpa, bogovi su živjeli, spavali, sudili, a hranili su se ambrozijom i nektarom, dok ih je zabavljao Apolon svirajući liru.

[uredi] Olimpski bogovi

• Zeus - Kralj bogova i bog groma. Sin Krona i Reje. Držao je munju koja je bila simbol njegove moći nad nebesima. Zeus je imao mnoge partnerice i začeo mnoge bogove i božice.
• Hera - Kraljica bogova, zaštitnica žena. Bila je Zeusova sestra i žena. Bila je i božica ptica pa su je često prikazivali s paunovima.
• Afrodita - Božica ljepote i ljubavi, kćer Zeusa i Dione. Legenda kaže da je rođena iz mora.
• Apolon - Bog Sunca, svjetla i muzike. Prema legendi vozio je kola koja su vukli labudovi i svirao liru.
• Ares - Bog rata, sin Zeusa i Here. Poznat po krvoločnosti. Njegovi simboli bili su kaciga i koplje.
• Artemida - Božica lova i mjeseca, zaštitnica djece i životinja. Kći Zeusa i Lete. Njezini simboli bili su koplje i srna.
• Atena - Božica mudrosti i rata, kći Zeusa i Metide. Bila je hrabra ratnica koju prikazuju s kacigom, štitom i kopljem.
• Demetra - Božica žetve, plodnosti i ratarstva, kći Krona i Reje, često prikazivana kako u ruci drži klasje žita.
• Hefest - Bog vatre i obrade kovina, sin Zeusa i Here. Bio je kovač, a simbol mu je bio nakovanj.
• Hermes - Božanski glasnik, bog prometa, sin Zeusa i Maje. Nosio je štap, imao krilate pete i šešir široka oboda.
• Hestija - Božica ognjišta i doma, kći Korona i Reje.
• Posejdon - Bog mora i potresa, Zeusov brat. Povezivali su ga i s konjima, a uvijek je uza sebe imao trozub, tj. koplje s tri vrha i četri podvrha.