Mei he Wikipedia
Ko e koli ko e fuʻu ʻakau ia mo e foʻi fua namulelei. Ko e kakala ʻiloa ia.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- kolitoto; foʻi fua kulokula
- kolivai
- kolivao pe kakalaʻuli pe tutuna, Diospyros samoensis A. Gray (EBENACEAE) mei he Ericales; vakai foki ki he olavai
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- kieto (lea fakaniuē, Diospyros samoensis)
- fena, fena manogi, ʻoli (lea fakahaʻamoa)
- ʻauʻauli, Diospyros samoensis
- koli (lea fakaʻuvea)
- koli (lea fakafutuna)
- tutunu (Diospyros sp.)
Ko e ʻapi ʻo Gustav Kronfeld (9 Eden crescent, Auckland NZ, ʻi he kamataʻanga ʻo teautaʻu hono 20; (ko e feituʻu ʻo e ʻunivesiti ʻo ʻAokalani he taimí ni)), naʻe ui ko e ʻoli-ula (kahoa koli).
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Plants of Tonga; T.G. Yuncker; BPB bulletin 220, Honolulu 1959
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.