From Wikipedia
Imperfekt (lat. imperfectus = nesvršen) prošlo je nesvršeno vrijeme glagola u srpskohrvatskom jeziku tvori se od nesvršenih glagola, od infinitivne ili prezentske osnove i nastavaka:
- -ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
- -jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu
- -ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu
[uredi - уреди] Glasovne promjene u imperfektu
Kod nekih se glagola provodi sibilarizacija:
- peći - pecijah, strići - strizijah, teći - tecijah
Kod onih glagola kojima osnova završava na suglasnik i imperfekt tvore nastavkom -jah, provodi se jotacija:
- nositi - nošah, vidjeti - viđah, dolaziti - dolažah, trubiti - trubljah
[uredi - уреди] Imperfekt pomoćnih glagola
Imperfekt pomoćnih glagola biti i htjeti:
| lice |
jednina |
množina |
| 1. |
bijah |
bijasmo |
| 2. |
bijaše |
bijaste |
| 3. |
bijaše |
bijahu |
|
| lice |
jednina |
množina |
| 1. |
bjeh |
bjesmo |
| 2. |
bješe |
bjeste |
| 3. |
bješe |
bjehu |
|
| lice |
jednina |
množina |
| 1. |
htijah |
htijasmo |
| 2. |
htijaše |
htijaste |
| 3. |
htijaše |
htijahu |
|
| lice |
jednina |
množina |
| 1. |
hoćah |
hoćasmo |
| 2. |
hoćaše |
hoćaste |
| 3. |
hoćaše |
hoćahu |
|
[uredi - уреди] Primjeri glagola u imperfektu
Nastavci -ah, -jah i -ijah:
| lice |
jednina |
množina |
| 1. |
pisah |
pisasmo |
| 2. |
pisaše |
pisaste |
| 3. |
pisaše |
pisahu |
|
| lice |
jednina |
množina |
| 1. |
čujah |
čujsmo |
| 2. |
čujaše |
čujaste |
| 3. |
čujaše |
čujahu |
|
| lice |
jednina |
množina |
| 1. |
pecijah |
pecijasmo |
| 2. |
pecijaše |
pecijaste |
| 3. |
pecijaše |
pecijahu |
|
- Imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme i kao takvo može se tvoriti samo od nesvršenih glagola. Treba se koristiti u izražavanju radnje koja je trajala neko vrijeme u prošlosti:
- Orwell priopćavaše o španjolskom građanskom ratu iz prve ruke.
- U svakodnevnom govoru čest je nedostatak razumijevanja razlika imperfekta i aorista, poglavito zbog vrlo sličnih tvorbenih nastavaka:
- Mi prestasmo sudjelovati u nastavi. (aorist)
- Mi prestajasmo sudjelovati u nastavi. (imperfekt)
- U prvom je primjeru izražena radnja koja je svršila u određenom trenutku u prošlosti, te koristimo svršen glagol i aorist (prestasmo); suprotno tomu, drugi primjer opisuje radnju koja se dulje odvijala određeno vrijeme u prošlosti (prestajasmo)
- Imperfekt u svakodnevnom govoru posjeduje arhaičan prizvuk te ga se skoro bez iznimke zamjenjuje perfektom:
- Orwell je priopćavao o španjolskom građanskom ratu iz prve ruke.
