Afrodita
From Wikipedia
Afrodita | |
Grčki | Ἀφροδίτη |
Boginja ljubavi, seksa, seksualnosti, lepote, požude, zadovoljstva. | |
---|---|
Roditelji: | (1) Uran (2) Zevs i Diona |
Mesto rođenja: | Kipar |
Brak: | Hefest |
Deca: | Eros(sa Aresom), Anteros (sa Aresom), Harmonija (sa Aresom), Himeros (sa Aresom), Dimos (sa Aresom), Fobos (sa Aresom), Prijap (sa Dionisom ili Hermesom), Hermafrodit (sa Hermesom); Eneja (sa Anhisom) |
Epiteti: | Kitereia (Κυθέρεια – Kitirćanka), Eustefanos (ευστέφανος – dobro krunisana), Filomeides (φιλομμειδής – koja voli smeh), Hriseos (χρύσεος – zlatna), Polihrisos (πολύχρυσος – koja je sa puno zlata), |
Značajni kultovi: | Kipar, Kitira, Korint |
Značajna svetilišta: | Pafos na Kipru |
Simboli: | golubica, jabuka |
Pratioci: | Eroti, Heba, Harite, Peito, Neade |
Posvećene životinje: | Zec, guska, divlji golub, vrabac |
Posvećene biljke: | Ruža, jabuka, narcis, zelena salata, |
Posvećen dan: | petak[1] |
Planeta: | Venera |
Blagoslovi: | Seksualna privlačnost, uzvraćena ljubav i sreća u ljubavi, lepota, sreća i zadovoljstvo |
Prokletstva: | Seksualna odbojnost, incestuoznost, neuzvraćena i nesrećna ljubav, ružnoća. |
U drugim religijama: | Venera, Hator, Freya, Astarte, Inana, Turan, Allat |
Afrodita (Ἀφροδίτη, Aphrodítê = rođena iz morske pjene) božica je ljubavi, ljepote, požude i spolnosti. Afroditin je pandan u rimskoj mitologiji Venera.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Mitologija
[uredi - уреди] Rođenje
Njezino je porijeklo nejasno. Prema Homeru ona je bila kći vrhovnog boga Zeusa i boginje kiše Dione.
Prema Heziodu u Teogoniji rodila se iz morske pjene, koju je oplodio bog neba Uran, nakon što mu je sin Kron odrezao genitalije i bacio u more. Izašla je iz mora na otok Cipar.
Treća je inačica ta da je Talasina i Zeusova kći, budući da je Talasa bila božica mora.
[uredi - уреди] Uloga
Zahvaljujući svojoj ljepoti i čarolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmoćnijih boginja. Ni bogovi, ni ljudi joj nisu mogli odoljeti. Osim toga, imala je i više pomoćnika i pomoćnica: Harite (boginje ljupkosti i ljepote), Hore (boginje godišnjih doba), Peitu (boginju udvaranja i ljubavnog nagovora), Himena (boga ženidbe) i Erosa, mladog boga ljubavi čijim ljubavnim strelicama nitko nije mogao umaći.
Budući da ljubav u životima bogova i ljudi ima jako važnu ulogu, Afrodita je bila jako cijenjena. Onaj tko joj je iskazivao počasti i prinosio žrtve, mogao je biti siguran u njenu naklonost. Samo je bila pomalo nestalna, a sreća koju je pružala često je bila i prolazna. Ponekad je činila čuda kakva može učiniti samo ljubav: ciparskom kiparu Pigmalionu oživjela je mramorni kip u koji se on zaljubio. Svoje je ljubimce štitila na bojištima, u morskim olujama i od spletaka neprijatelja. Znala je i mrziti, jer mržnja je rođena sestra ljubavi.
Bojažljivog mladića Narcisa, koji je prema kleveti ljubomornih nimfi prezreo njene darove, dovela je dotle da se zaljubio u samog sebe i na kraju počinio samoubojstvo. Ali sama nije imala sreće u ljubavi: nije znala zadržati nijednog svog ljubavnika. Ni brak joj nije bio sretan. Zeus joj je za muža odredio najneuglednijeg, hromog i vječito oznojenog božanskog kovača Hefesta. Kao naknadu za to tražila je utjehu kod živahnog boga rata Aresa, s kojim je imala petero djece (Erosa, Anterosa, Dima, Foba i Harmoniju), zatim kod boga vina Dioniza (s kojim je imala sina Prijapa), uz ostale i kod boga Hermesa. Utjehu je tražila i kod običnih smrtnika, dardanskog kralja Anhiza (kojem je rodila sina Eneju) i kod lijepog Adonisa, strastvenog lovca, za kojega je od Zeusa izmolila besmrtnost.
[uredi - уреди] Trojanski rat
Od njenih uplitanja u veće događaje iz svijeta mitova, najdalekosežnije je posljedice imala njena naklonost prema sinu trojanskog kralja Prijama, mladom Parisu. Kao nagradu za to što joj je u sporu sa boginjama Herom i Atenom dao prvenstvo u ljepoti, obećala mu je najljepšu od svih smrtnih žena. Ta žena, po nepodijeljenom mišljenju bogova i ljudi, bila je Helena iz Arga, žena spartanskog kralja Menelaja.
Afrodita je pomogla Parisu da odvede Helenu u Troju. Menelaj se nije htio odreći svoje žene i tražio je da mu se vrati. Budući da je Paris to odbio, Menelaj je uz pomoć svog brata Agamemnona, moćnog mikenskog kralja, podigao sve ahejske kraljeve u kazneni pohod protiv Troje. Pod Agamemnonovim vođstvom otplovilo je sto tisuća Ahejaca preko mora i napalo Troju.
Afrodita je, naravno, pomagala Trojancima, ali borba nije bila njena jača strana. Bilo je, na primjer, dovoljno da je okrzne koplje ahejskog vojskovođe Diomeda pa da plačući uzmakne s bojišta. U strašnom desetogodišnjem ratu, u kojem su sudjelovali svi tadašnji junaci i gotovo svi bogovi, Paris je na kraju poginuo, a nakon njegove smrti pala je i Troja.
[uredi - уреди] Literatura
- Homerske himne: Afrodita
[uredi - уреди] Vanjski linkovi
[uredi - уреди] Reference
- ↑ Grci su petak zvali Afroditin dan (Ἀφροδίτης ἡμέρα), što su Rimljani preuzeli kao dies Veneris (otuda: fr: vendredi, es: viernes, it: venerdì itd.). I u germanskim jezicima petak je dan posvećen boginji ljubavi i lepote, Freyi, sa kojom je Afrodita identifikovana, pa otuda: en: friday, de: Freitag, sv, no, da: fredag, nl: vrijdag itd.