Web - Amazon

We provide Linux to the World

ON AMAZON:


We support WINRAR [What is this] - [Download .exe file(s) for Windows]

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
SITEMAP
Audiobooks by Valerio Di Stefano: Single Download - Complete Download [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Alphabetical Download  [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Download Instructions

Make a donation: IBAN: IT36M0708677020000000008016 - BIC/SWIFT:  ICRAITRRU60 - VALERIO DI STEFANO or
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Jabuka - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Jabuka

From Wikipedia

Za ostala značenja v. Jabuka (razvrstavanje).
Jabuka

Taksonomija
carstvo: Plantae
Division: Magnoliophyta
klasa: Magnoliopsida
red: Rosales
porodica: Rosaceae
rod: Malus
Tourn. ex L.
vrste
M. angustifolia
M. baccata
M. bracteata
M. brevipes
M. coronaria
M. domestica- domaća jabuka
M. florentina
M. floribunda
M. formosana
M. fusca
M. glabrata
M. glaucescens
M. halliana
M. honanensis
M. hupehensis
M. ioensis
M. kansuensis
M. lancifolia
M. prattii
M. prunifolia
M. pumila
M. rockii
M. sargentii
M. sieboldii
M. sieversii- srednjeazijska divlja jabuka
M. sikkimensis
M. spectabilis
M. sublobata
M. sylvestris- evropska divlja jabuka
M. toringoides
M. transitoria
M. trilobata
M. tschonoskii
M. yunnanensis



Jabuka, (Malus), je rod drvenastih biljaka iz familije Rosaceae kao i ime za njihov plod (naučno ime ploda je pomum). Postoji između 25 i 50 vrsta u ovom rodu i preko 7500 kultivara domaće jabuke.

Domaća jabuka je listopadno drvo visine i do 12m, sa gustom krošnjom. Listovi su naspramno raspoređeni, ovalni sa izraženim vrhom i nazubljenom ivicom. Cvetovi su bele boje (početkom cvetanja rozikasti), sa 5 kruničnih i 5 čašičnih listića. Plod sazreva krajem leta i tokom jeseni.


[uredi - уреди] Poreklo domaće jabuke

Domaća jabuka (Malus domestica Borkh.) je verovatno hibridnog porekla, a nastala je u centralnim delovima Azije. Njoj najsrodnija vrsta, Malus sieversii, se još uvek može naći na planinama u Kazahstanu, Kirgistanu, Tadžikistanu i nekim delovima Kine, na visinama između 1200 i 1800 m iznad nivoa mora. Kako su kroz ovaj predeo prolazili putni pravci koji su povezivali Kinu sa Bliskim Istokom i Evropom, verovatno su putnici ti koji su doprineli rasprostiranju jabuke van svoje domovine. Postoje arheološki primerci jabuka iz Anadolije koji su stari nekih 8500 godina, mada se još uvek sa sigurnošću ne može govoriti otkuda tu jabuke i da li su ih ljudi uzgajali. Prvi podaci o kultivaciji jabuke govore o uzgoju u Anadoliji i severnoj Mesopotamiji u drugom milenijumu p.n.e. Do 500. god. p.n.e. jabuka je verovatno bila uzgajana širom Persijkog Carstva. Kada je Aleksandar Makedonski zavladao Persijom oko 300. god. p.n.e. uzgoj jabuke se proširio kroz grčki (helenski) svet. Teofrast je razlikovao slatku domaću jabuku i kiselkaste divlje.

Sa razvojem Rimskog carstva razvilo se i voćarstvo, a domaća jabuka se proširila ka zapadnoj i severnoj Evropi. Sa širenjem svog areala, domaća jabuka je dolazila u kontakt sa divljim vrstama roda Malus, često je hibridizovala i obogaćivala svoj genotip. Takođe je jako brzo zamenila ove divlje vrste u životu ljudi, tako da su one najpre potisnute a potom i verovatno iščezle. Ovo bi značilo da jabuke koje su jeli Kelti, Franci, Gali i druga germanska plemena, kao i Stari Sloveni, više ne postoje na planeti.

Od 13. veka n.e. jabuke su postale veoma uzgajana vrsta širom Evrope. Tokom 16. i 17. veka evropski kolonisti prenose jabuku u Amerike. Sredinom 17. veka prenose je u Južnu Afriku. Krajem 18. veka počinje uzgoj jabuke u Australiji i na Tasmaniji. Tako domaća jabuka može zahvaliti napretku civilizacije na širenju areala.

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

Static Wikipedia 2008 (March - no images)

aa - ab - als - am - an - ang - ar - arc - as - bar - bat_smg - bi - bug - bxr - cho - co - cr - csb - cv - cy - eo - es - et - eu - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - frp - fur - fy - ga - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - jbo - jv - ka - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - ms - mt - mus - my - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nn - -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -
https://www.classicistranieri.it - https://www.ebooksgratis.com - https://www.gutenbergaustralia.com - https://www.englishwikipedia.com - https://www.wikipediazim.com - https://www.wikisourcezim.com - https://www.projectgutenberg.net - https://www.projectgutenberg.es - https://www.radioascolto.com - https://www.debitoformativo.it - https://www.wikipediaforschools.org - https://www.projectgutenbergzim.com