Vrhovine

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Vrhovine. Za naselje kod Viteza, BiH, pogledajte Vrhovine (općina Vitez).

Vrhovine

Vrhovine Vrhovine na karti Hrvatske
Županija	Ličko-senjska
Broj stanovnika (2001.)	905
Površina	154,95 km ²
Naselja u sastavu općine	Donji Babin Potok, Gornje Vrhovine, Gornji Babin Potok, Rudopolje, Turjanski, Vrhovine, Zalužnica
Poštanski broj	53223 Vrhovine
Načelnik općine	Milorad Delić

Vrhovine su općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Ličko-senjskoj županiji.

[uredi] Zemljopis

Vrhovine su malo ličko mjesto, nalaze se na cesti koja vodi od Otočca prema Korenici.

[uredi] Stanovništvo

Općina Vrhovine je tipična planinska sredina sa vrlo malo stanovnika.

[uredi] Nacionalni sastav

Nacionalni sastav stanovništva prema zadnjem popisu provedenom 2001. godine:

Hrvati: 39 %
Srbi : 55 %
Ostali i neizjašnjeni : 6 %

[uredi] Uprava

Općina obuhvaća naselja:

Donji Babin Potok
Gornje Vrhovine
Gornji Babin Potok
Rudopolje
Turjanski
Vrhovine
Zalužnica

[uredi] Povijest

Oko 626. godine Vrhovine kao i cjelu Liku naseljavaju Hrvatska plemena. Već oko 700. godine formirano naselje Vrhovine nalazi se u sastavu Starohrvatske županije Gacke. Poslije bitke na Krbavskom polju Turci počinju prodirati u te krajeve Like i pred njima poslije 1500. godine doseljavaju Vlaške izbjeglice koji se pod utjecajem Pravoslavne crkve tek nakon 1800. godine počinju izjašnjavati kao Srbi.

[uredi] Gospodarstvo

Razvoj seoskog i planinskog turizma osnovne su razvoja tog planinskog prostora.

[uredi] Poznate osobe

U Vrhovinama je živio i bio učitelj u mjesnoj osnovnoj školi hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević, pa mjesna osnovna škola nosi njegovo ime.
Narodni heroj Momčilo Popović, rođen u Zalužnici

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Općina Vrhovine gotovo da nema industriju pa je područje općine biser netaknute prirodne baštine. Osim šuma, visoravni i proplanaka ovdje se nalaze i nedovoljno istraženi ili uređeni speološki lokaliteti. Zanimljivo je pogledati djelomično uređenu "Pećinu" koja se nalazi u Zalužnici iza mjesne crkve Svetog Petra i Pavla. Ulaz u pećinu je popločan prirodnim kamenim pločama i u suhom djelu godine (lipanj-studeni) je, budući da je ulaz gotovo vodoravan, lako moguće ući do dubine od 100-ak metara, a onda se dođe do podzemnog jezera. Ovo podzemno jezero je u davnim vremenima seljanima služilo kao stalni izvor pitke vode (i danas je pitka...). Od kasne jeseni, do početka ljeta (ako ima dovoljno oborina) se nivo ovog jezera podigne, počne preljevati preko ulaza u pećinu i formira se oko 5 km dugački potok koji teče do susjednog sela Sinac, gdje se razlijeva u "bare" blizu toka rijeke Gacke.