Velika gospodarska kriza
Izvor: Wikipedija
 |
Predloženo je da se ovaj tekst uklopi u članak Velika depresija. (Rasprava) |
Velika gospodarska kriza
Godine 1929. izbila je velika gospodarska kriza. Uzrok joj je bila pretjerana hiperprodukcija. Proizvodilo se više nego što se moglo prodati i roba se nagomilavala u skladištima. Cijena dionica se drastično mijenjala i ljudi su izgubili povjerenje u banke. U tri godine je bankrotiralo 5 000 banaka. Trgovina je propala i milijuni ljudi su ostali bez posla gladni. Kriza je zaustavila poslijeratni prosperitet (koji su zemlje ekonomske periferije poput Jugoslavije ionako slabo osjetile), dovela do propasti mnogih kapitalista i bitno pogoršala uvjete života radnika i seljaka. Marksisti više nisu morali uvjeravati kako kapitalistička privreda nužno dovodi do kriza: kriza je bila tu, svima vidljiva, strahovito duboka i dugotrajna. Zaoštrava se politička borba; liberalna demokracija izgleda kao sve manje upotrebljiv model. Fašističke i monarhofašističke diktature ili vrlo ograničene demokracije, slične onoj u Jugoslaviji, uspostavljene su i u susjednim zemljama (Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Austrija), a 1933. Adolf Hitler dolazi na vlast u Njemačkoj. Istovremeno u SSSR-u Staljin zaoštrava "klasnu borbu" stravičnim obračunom sa seljacima ("kulacima") i početkom intenzivnih "čistki" u partiji, koje će, preko Kominterne, pogoditi i sve komunističke partije u svijetu. Sve one djeluju kao sekcije Kominterne, pod strogom kontrolom iz Moskve, što ima negativne posljedice za njihovu učinkovitost, kako u Jugoslaviji tako i drugdje.
