Vazetje Sigeta grada

Izvor: Wikipedija

Vazetje Sigeta grada prvi je hrvatski povijesni ep, izdan 1584. u Mlecima, koji opjevava sigetsku bitku i tragičnu pogibiju Nikole šubića Zrinskog i hrabrih branitelja Sigeta autora Brne Karnarutića. Kao građa za ep poslužila je poznata i tada popularna kronika o sigetskoj bitci Podsjedanje i osvojenje Sigeta Ferenca Črnka, tajnika i komornika Nikole Zrinskog i sudionika bitke. Karnarutićev ep sastoji se od četiri dijela, ima malo više od tisuću dvostruko rimovanih dvanaesteraca, a u epu se kronološki pripovijedaju tragični događaji od početka opsade pa do pogibije hrabrih hrvatskih branitelja. Pripovjedač dinamično izvješćuje i pripovijeda o zbivanjima težeći epskoj objektivnosti i pridržavajući se načela kompozicije i stila vergilijanske epike. Povijesna zbivanja u epu - opsadu i pobjedu Turaka - pripovjedač tumači kršćansko-moralistički: kao kaznu za kršćanske grijehe.

[uredi] Sadržaj

Ep je posvećen sinu sigetskog branitelja Jurju Zrinskom. Priču o zauzeću Sigeta pripovjedač epa počinje predstavljanjem - detaljnim opisom - glavnih sudionika povijesnog događaja: sultana Sulejmana i Nikole Šubića Zrinskog, a zatim nas detaljno izvješćuje o turskoj vojsci. U drugome dijelu pripovijeda se o pripremama turske vojske za napad. U Siget stižu glasovi o turskim vojnim pripremama pa se Zrinski sprema na obranu. Tek u trećem dijelu epa počinje pripovijedanje o tijeku sigetske bitke, koju pripovjedač opisuje kroničarski vjerno. Naraciju kadikad prekidaju monolozi ili dijalozi epskih junaka, od kojih su najljepši Nikolini govori vojsci, u kojima se on prikazuje kao hrabar junak, odan rodoljub i dobar kršćanin. Potresno se pripovijeda o prisezi Nikolinih vojnika da će se za kršćšansku vjeru boriti do smrti. Slijedi opis prve bitke za Siget, u kojoj se Hrvati hrabro bore, ali turska je vojska mnogobrojnija. U četvrtom dijelu najprije se pripovijeda o smrti starog sultana Sulejmana i o novom vođi Mehmedu-paši Sokoloviću, a zatim o ostalim napadima Turaka na sigetske utvrde i o provali u grad. Zrinski s vojskom izlazi na otvoreno polje i počinje borba prsa o prsa. U oproštajnom govoru s vojnicima Zrinski tursku opsadu objašnjava kaznom za grijehe, za moralne propuste kršćana. Slijedi opis posljednje bitke u kojoj se opisuje neustrašivost i hrabrost Nikole Zrinskog, te ga oni pokopaju u samostanu sv.Jelene blizu Čakovca.