Ruski federalni subjekti
Izvor: Wikipedija
Rusija je federacija od 85 subjekata (ruski:субъект(ы)). Ovi subjekti imaju jednaka federalna prava us smislu da imaju jednaku zastupljenost - svaki po dva delegata - u Vijeću Ruske federacije (gornji dom ruskog parlamenta). Međutim, postoje razlike u stupnju autonomije koju dotični subjekti uživaju.
Svaki subjekt pripada jednoj od idućih kategorija:
[uredi] Subjekti Ruske federacije
.svg/600px-Federal_subjects_of_Russia_(by_type).svg.png)
|
1
|
21 republika (države) (ruski:республики, jednina=республика, čitaj:respubliki/respublika). Nominalno su autonomne sa pretpostavljenim pravom odvojenja; svaka ima svoju konstituciju, predsjednika i skupštinu; prestavljaju ju federalna vlada u međunarodnim odnosima, i dom je određenoj narodnoj manjini. |
|
2
|
49 oblasti (pokrajine) (ruski:области, jednina=область, čitaj: oblasti/oblast) - najčešći su oblik subjekta. Uobičajene upravne jedinice sa federalno imenovanog upravitelja i lokalno izabrane zakonodavne vlasti. |
|
3
|
6 kraja (teritoriji, ozemlja, kraji) (ruski:края, jednina=край, čitaj:kraja/kraj) - slične su oblastima, ali su više rubne i manje naseljene. |
|
4
|
1 autonomna oblast (ruski:автономная область, čitaj:avtonomnaja oblast). |
|
5
|
7 autonomnih okruga (ruski:автономные округа, jednina=автономный округ, čitaj: avtonomnije okruga/avtonomnij okrug) - imaju više autonomije nego oblasti, ali manje nego što ju imaju republike. Obično su sa značajnom ili prevladavajućom etničkom manjinom. |
|
6
|
2 federalna grada ("gradovi države") (ruski: федеральные города jednina= федеральный город, čitaj: federaljnije goroda/federaljnij gorod) - veliki gradovi koji funkcioniraju kao odvojene regije. |
[uredi] Zemljovid upravne podjele Ruske federacije
[uredi] Srodni članci
- Povijest upravnih podjela Rusije
- Podpodjele Rusije
- Ruski savezni okruzi
- Ruske gospodarske regije
- Popis kodova ruskih subjekata
Adigejska | Altajska | Baškirska | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Inguška | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Marijska | Mordvinska | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Altajski | Habarovski | Kamčatski² | Krasnodarski | Krasnojarski; | Permski | Primorski | Stavropoljski
Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska³ | Irkutska¹ | Ivanovska | Kalinjingradska | Kaluška | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka | Jaroslavljska
Aginskoburjatski³ | Čukotski | Hantijsko-Mansijski | Nenečki | Ustordinski¹ | Jamalskonenečki
1. Ustordinski a.o. će se pripojiti Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
2. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružili su se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
3. 1. ožujka 2008. bi se trebali ujediniti Čitska oblast i Aginskoburjatski a. o. u novu jedinicu, Zabajkalski kraj.
