Povijest Jajca
Izvor: Wikipedija
 |
Ovaj članak nema wikipoveznica ili ih ima premalo. Članak treba dopuniti dodavanjem wikipoveznica na druge pojmove. |
[uredi] Povijest grada
1. U literaturi i dokumentima spominju se slijedeći nazivi za Jajce: Jayca, Jaicza, Jancza, Yayz, Jajcze, Jajcza, Jaycza, Yaysha, Yacha, Jaytcza, Jwycza, Jeitcha, Jextscha.
2. Iz 4. stoljeća potiče Hram Mitre, otkriven 1931. godine u neposrednoj blizini hotela Turist.
3. 968. godine hrvatski kralj Krešimir udario je na župe Uskoplje, Luku (sada Dnoluku) i Plivu
4. Između 1391. – 1404. godine Hrvoje Vukčić Hrvatinić (1350. – 1416.) sagradio je grad Jajce.
5. 1396. godine Jajce se prvi put spominje u pisanom dokumentu u kojem se Hrvoje Vukčić Hrvatinić naziva conte di Jajcze.
6. 1403. godine kralj Ladislav Napuljski imenovao Hrvoja Vukčića Hrvatinića za svog namjesnika u Ugarskoj, Hrvatskoj, Dalmaciji i Bosni i dodijelio mu titulu hercega Splitskoga s otocima Bračem, Hvarem i Korčulom.
7. 1403.- 1413. godine Hrvoje Vukčić Hrvatinić bio je herceg splitski
8. 1404. godine pisan Hrvojev Misal.
9. 1408. godine Žigmund u Budimu odlikovao Hrvoja Vukčića Hrvatinića ordenom Zlatnog zmaja.
10. 1410. (oko) godine izgrađene katakombe.
11. 1411.godine (02.ožujka) Hrvoje Vukčić Hrvatinić u Jajcu izdao je listinu, kojom poklanja bosanskoj kraljici Jeleni kuću u Dubrovniku, koju je dobio od Dubrovačkog vijeća.
12. 1411.godine (27.travnja) Hrvoje Vukčić Hrvatinić u Jajcu izdao listinu kojom nalaže svojim Splićanima da se odmetnu od Ostoje.
13. 1416. godine (Travanj) umro Hrvoje Vukčić Hrvatinić.
14. 1417.godine obavljen blagoslov crkve sv.Ive u Podmilačju
15. 1423.godine Tvrtko II Tvrtković za rata s Ivanom Nelipićem stolovao u Jajcu.
16. 1426.godine u Jajcu stolovao kralj Tvrtko II Tvrtković.
17. 1426.godine crkva Svete Marije (toranj sv. Luke) znatno pregrađena.
18. 1428.godine u pisanom dokumentu spominje se Dobran Bogdavčić, trgovac iz Jajca.
19. 1434.godine Tvrtko Brajković iz Jezera učio klesarski zanat kod Jurja Dalmatinca.
20. 1438.godine spominju se neke diverzantske akcije Turaka pod Jajcem.
21. 1439.godine pod Jajce došle prve turske čete.
22. 1440. godine (oko) izgrađen portal I grb Kotromanića na jajačkoj tvrđavi.
23. 1443.godine u Jajcu se spominje kolonija trgovaca iz Splita.
24. 1443. – 1461. godine u Jajcu stolovao kralj Stjepan Tomaš.
25. 1444. godine Kralj Toma u Jajcu potvrdi Mlečanima povlastice njihove trgovine u Bosni.
26. 1446. godine Talijan Ventura osnovao svoj dućan u sjedište u Jajcu.
27. 1447. godine spominje se crkva svetog Jurja (Đure) u Jezeru.
28. 1447.godine (18.lipnja) Papa Nikola V podijelio je bulom oprost od pet godina svima koji bi posjetili u ustanovljeno doba crkva sv.Jurja (Đure) u Jezeru.
29. 1450.godine Kralj Toma u Jajcu je potpisao ugovor kojim pristaje na savez sklopljen između Mletaka i kralja aragonskog.
30. 1455.-1461. godine Martin Ostojić iz Jezera učio klesarski zanat kod Jurja Dalmatinca.
31. 1456.godine kralj Toma odasla iz Jajca fra Iliju Požanina kao svog izaslanika junačkom osloboditelju Biograda fra Ivanu Kapistranskom.
32. 1458.godine U pisanom dokumentu spominje se crkva sv. Katarine Jajce
33. 1459.godine iz Smedereva prenesene moći sv.Luke u Jajce.
34. 1459. godine Kralj Stjepan Tomaš bio u Jajcu, a 10.veljače u Jezeru.
35. 1459. godine (27. svibnja) dominikanac Nikola Barbuci stigao u Jajce s nekim naredbama Pape.
36. 1461.godine umro kralj Toma (u lipnju).
37. 1461. godine Stjepan Tomašević iskovao zlatni dukat, koji je dijelio velikašima prilikom svoje krunidbe.
38. 1461.godine u crkvi sv.Marije (sv.Luke) krunisan Stjepan Tomašević.
39. 1461. godine Kralj Stjepan Tomašević izdaje četiri povelje u Jajcu.
40. 1461. godine Kralj Stjepan Tomašević svom stricu Radivoju poklanja Komotin, Cvitoviće, Podmilačje, Gradačac, Tešanj, šume oko Jajca, a u Jezeru kuće, vrtove, mlinove i vinograde.
41. 1461. godine Kralj Stjepan Tomašević u Jajcu naziva se:»Kraljem Srbljem, Bosne, Primorja, Humci-zemlji, Dalmaciji, Hrvatom, Donjim Krajem, Zapadnim stranama, Usore, Soli i Podrinju»
42. 1461.godine (23.ožujka) Papa Pio II podjeli bulum oprost svim posjetiocima crkve sv.Katarine u Jajcu gdje se po mnijenju naroda nalaze ostaci sv.evangliste i mnogim čudesima odlikuju.
43. 1461.godine (7.studenog) Papa Pio II podjeli bulum oprost posjetiocima crkve sv.Marije (toranj sv.Luke) za bogorodične blagdane.
44. 1461. godine u povelji Stjepana Tomaševića pominje se Podmilačje.
45. 1462. godine Kralj Stjepan Tomašević odbio platiti harač turskom sultanu.
46. U 15. stoljeću sagrađena crkva sv. Ive u Podmilačju (srušena, minirana, od strane četnika 01.03.1993. godine u 18 sati).
47. 1463. godine (24.svibnja) Turci zauzeli Jajce, pogubljen kralj Stjepan Tomašević. Prema legendi glavu mu je, kao i stricu Radivoju, odrubio 63-godišnji muftija.
48. 1463.godine (24.prosinca) ugarska vojska skršila otpor 7.000 turskih vojnika i oslobodila Jajce. Posada grada od 430 ljudi zajedno sa zapovjednikom se predala.
49. 1463.godine osnovana Jajačka banovina, koja je trajala do 1527.
50. 1463.godine kralj Stjepan Tomašević odbio plaćati danak turskom sultanu.
51. 1463.godine nastalo Mađarsko groblje od poginulih oslobodilaca Jajce (pored lipe u donjem dijelu groblja).
52. 1463. godine veliki požar u Jajcu.
53. 1463. godine nakon zauzeća Jajca Turci žitelje preselili u okolicu Carigrada.
54. 1463. godine (do jeseni) Jajce je bilo prvo sjedište Sandžak bega Bosanskog sandžaka, poslije u Sarajevu.
55. 1463. godine (rujan) turska vojska prilikom povlačenja u Vrbas bacila četiri velika topa, koji su bili saliveni pod Jajcem
56. 1464.godine Bosanska vikarija imala osam kustodija, među kojima je bila I kustodija u Jajcu.
57. 1464.godine sultan Mehmed II sa 40.000 vojnika opsjedao Jajce.
58. 1468.godine pominje se Fičur, kao jajački ban.
59. 1469.godine pominje se franjevački samostan u Jezeru.
60. 1469.godine (11.srpnja) Papa Pio II naložio svećenstvu Bosne da skupocijeno suđe pohrane u jajački i jezerski samostan.
61. 1471.godine u Jajcu se trebao okruniti za kralja Bosne Nikola Iločki, ali do krunidbe nije došlo.
62. 1478.godine Kraljica bosanska Katarina ostavlja oporuku u Rimu u kojoj želi da se „Svete moći“ (sv.Luke) predaju Franjevačkoj crkvi sv.Katarine u Jajcu.
63. 1480.godine Turci opsjedali Jajce.
64. 1493.godine Turci opsjedali Jajce.Jakub-paša došao pod zidine Jajca.
65. 1495. Godine pominje se grebenski Franjevački samostan na Crkvinama (selo Peratovci).
66. 1497.godine spominje se u pisanom dokumentu dvorac Komotin.
67. 1491.godine Turci opsjedali Jajce, zauzeli Vinac.
68. 1500.godine Skender Paša Mihalović opsjedao Jajce sa 9.000 vojnika.
69. 1503. godine Turci zauzeli Komotin
70. 1509. godine velika nestašica hrane u Jajcu (do 1511. godine)
71. 1512. godine zemljotres u Jajcu,oštećene gradske zidine.
72. 1514.godine na kapitulu u Jajcu franjevačka provincija Bosna dijeli se na provinciju Bosnu argentinu i Bosnu croatia.
73. 1516.godine Jezero palo pod Tursku vlast.
74. 1521.godine Jajcu su bili banovi Petar Keglević i Ivan Tahy.
75. 1522. godine zavladala glad u Jajcu.
76. 1525. godine Petar Keglević bio je kapetan Jajca.
77. 1525.godine Turci su opsjedali Jajce sa 20.000 vojnika. Opsjeda trajala 18 mjeseci.
78. 1525. godine velika glad u Jajcu
79. 1525. godine kroz tursku opsadu Jajca probio se knez Krsto Frankopan I donio u Jajce hranu i strjeljivo.
80. 1526. godine Ivan Kasztennanfy bio je jajački ban.
81. 1527.godine Turci zauzeli Jajce, prestala postojati Jajačka banovina koja je postojala od 1463.godine.
82. 1528.godine Turci porušili franjevački samostan u Jajcu.
83. 1531.godine pominje se Jajački kadiluk.
84. 1533. godine Sultan Sulejman-Han dao Husrev-Begu uvsakufljena sela u Dnoluci.
85. 1562.godine izvršeni prvi popis jajačke nahije I grada Jajca (30 sela, 14 mahala, 13 mezri, čifluci I baštine)
86. 1586. godine požar u Jajcu.
87. 1620.godine u Jajcu je bilo oko 400 kuća.
88. 1620.godine izgorio je franjevački samostan u Lučini.Od tada do 1886. godine župnik je stanovao u Kozluku.
89. 1621.godine Fratri u Kozluku od neke Ajše kupe zemlju i tu načiniše kapelicu.
90. 1626.godine Spominje se crkva sv. Franje koja je već oko 100 godina džamija. 91. 1626. godine dubrovački putopisac Anastasije Đorđić spominje tursko kupatilo (hamam)kod sadašnje prodavaonice „Bojanić“.
92. 1630. godine izgradjena prigradska Hadadan džamija (Ulica Varoš).
93. 1630. godine u Jajcu se krizmalo 370 krizmenika (Sarajevo 140,Dobretići 156)
94. 1633. godine u samostanu u Lučini umro bosanski biskup fra Tomo Ivković.
95. 1650. godine u Jajcu je bilo 400 turskih kuća, četiri džamije i 30 katoličkih kuća.
96. 1658. godine Oko Ičindije buknuo požar koji je uništio čitavo Jajce
97. 1658. godine požar na džamiji koja je napravljena na tornju sv.Luke.
98. 1659. godine (15.lipnja) veliki požar u Jajcu.
99. 1660. godine u Jajcu boravio turski putopisac Evlija Ćelebija.
100. 1660. godine u Vincu je bila Sulejman-hanova džamija.
101. 1660. godine, najvjerovatnije na mjestu sadašnje džamije Esme Sultanije, od crkve je napravljena džamija Melek Ahmed –paše.Uz džamiju je bila i medresa, hamam, mekteb i tekija.
102. 1675. godine, u župi Jajce bilo je 700 katolika
103. 1692.godine izgrađena Ibrahim begova džamija u Pijavicama.
104. 1692. godine izgrađena Ramadan begova džamija preko puta banke.
105. 1693. godine (od 3. do 9. mjeseca) takse na prihode(mjesne poreze) Dnoluke iznosile 120.000 akči.
106. 1705. godine započela opravka crkve sv. Ive u Podmilačju.
107. 1712. godine izvršena opravka Džabića kuće.
108. 1721.godine Ivan Krilić iz Jajca napisao predstavku turskim vlastima protiv otimanja jajačkih djevojaka.
109. 1737. godine crkva sv. Ive bila pokrivena daskama..
110. 1740. godine Župa Jajce imala je 12 naselja, 181 katoličku obitelj, 1.196 katolika, 737 odraslih i 495 maloljetnih osoba.
111. 1741. godine u Podmilačju se spominju prezimena Dramac, Škrobić, Džabić, Jeličić, Aga, Topalović i Bojčetić.
112. 1741. godine župno sjedište jajačke župe bilo je u Kozluku iznad kozlučkog mosta.
113. 1742. godine u Seocima se spominju potomci Radivojevića strica poslijednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.
114. 1741 - 1744 godine pomor kuge u Jajcu. Umrlo 416 župljana (35%).
115. 1744. godine u Varoši, Jajce, rođen fra Filip Šimić.
116. 1750.godine (02.rujna) u Jajačkom župnom stanu umro je fra Nikola Lašvanin. Iz Fojnice je došao u posjetu, naglo i teško se razbolio i umro. Pokopan je u starom dijelu crkve sv.Ive u Podmilačju.
117. 1752. godine postavljen novi krov na crkvu sv. Ive u Podmilačju.
118. 1753.godine izgrađena džamija Esme Sultanije (srušena u toku zadnje okupacije Jajca).
119. 1768.godine u Pijevicama i Prudima spominju se dva potomka Radivojevića strica, posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića.
120. 1800. godine šadrvan sa sadašnjeg mjesta radnje “Bojanić”, premješten kod džamije Esme-Sultanije.
121. 1807. godine francuski putnik Šomet spominje grob nekog biskupa u Jajcu, na koji se hodočasti 8. svibnja.
122. 1810.godine pojava velike kuge u Jajcu.
123. 1813. godine izgrađena Dizdareva (ženska) džamija.
124. 1813. godine u Smionici je bilo 15 katoličkih domaćinstava sa 144 člana.
125. 1813.godine u Bešpelju bilo 11 katoličkih domačinstava sa 101 članva.
126. 1822. godine vršena opravka na crkvi sv. Ive u Podmilačju.
127. 1829. godine u Smionici rođen fra Stipan Sladojević. Bio je izuzetno snažan čovjek i jakog glasa.
128. 1829. godine Jajce je bilo kapetanija u Bosanskom pašaluku.
129. 1830. – 1860. godine Juro Bilić poznat graditelj, najviše gradio u Jajcu.
130. 1832.godine izgorio minaret džamije, koju su Turci napravili na tornju sv.Luke.
131. 1836. godine Vali-Paša protjerao u Anadoliju Hasanbega Kulenovića iz Jajca i kadiju Abdiju iz Jezera.
132. 1839.godine Arnauti pokrali crkvu sv. Ive u Podmilačju.
133. 1850. godine obnovljena Šamića džamija (srušena 1993. godine)
134. 1850./1851. godine u jajačkom kudirluku (kotaru) zabilježeno je 2237 (69,1%) kršćanskih kuća i 9943 kršćanskih muških osoba, a muslimanima je pripalo 1002 kuća (39,9%) i 3340 (25%) muških osoba.
135. 1851.godine Omer Paša Latas i Ivan Franjo Jukić boravili u Jajcu.
136. 1852. godine Tometinović fra Augustin iz Jajca bio župnik u Jajcu ( do 1853 godine)
137. 1856. godine Lacić fra Lovro iz Jajca bio župnik u Jajcu ( do 1857. godine)
138. 1856. godine rodio se u Jajcu Barić Ivo. Krstio se u kapelici iznad kozlučkog mosta. Umro 1964.godine (15.8.) u 108. godini života. Radio kao kovač i kad mu je bilo 90 godina. Nadimak mu je bio „Barun“.
139. 1857.godine župnik u Jajcu bio fra Andrija Jurčičević.
140. 1857.godine na Skeli je postojao han.
141. 1857.godine kod “Komunalca” postojao je drveni most.
142. 1857.godine u Jajcu (9. svibnja) je boravio književnik Ivan Kukuljević Sakcinski. 143. 1858.godine izgrađena zgrada Franjevačke osnovne škole u Jajcu.
144. 1865.godine u Danici ilirskoj Zagreb, br.37 objavljena pjesma fra. Antuna Knežević Suze bošnjaka nad grobom kralja svoga u Jajcu.
145. 1865.godine Jajce je bilo jedna od šest kaza (kotara) Travničkog okruga
146. 1866. godine izgrađena župna crkva UBDM u Jajcu. Srušena od strane četnika 1993.godine.
147. 1868.godine u Bistrici rođen fra Srećko Petrović. Umro 1907.godine.
148. 1868. godine(13.10.)otvoren je prvi put vašar u Jajcu.
149. 1868.godine Fra Antun Knežević bio župnik u Dobratićima.
150. 1870. godine Toranj sv. Luke nastradao od potresa.
151. 1871.godine u Franjevačkoj osnovnoj školi u Jajcu 43 učenika.
152. 1872. godine fra Frano Livančić iz Varoši službovao u Jajcu.
153. 1872.godine osnovana Franjevačka osnovna škola u Podmilačju.
154. 1872.godine Franjevačka škola u Jajcu.
155. 1872.godine (14.ožujka) jajački fratri fra Lovro Lacić stariji i fra Lovro Lacić mlađi obadvojica iz Pijavica, fra August Tomatinović iz Varoši, fra Anto Bojčetić iz Kozluka, fra Stipo Ladan iz Carevog Polja, na čelu s fra Antunom Kneževićem potpisali su zahtjev (Instantiu) na provincijski kapitul u Fojnici za gradnju samostana u Jajcu.
156. 1872. Vršena opravka na crkvi Sv.Ive u Podmilačju
157. 1873. godine osnovana podmilačka župa.
158. 1874. godine jajačka župa imala 3.700 katolika (u Bosni 125.000)
159. 1875. godine fra Antun Bojčetić imenovan kapelanom u Jajcu.
160. 1875. godine imenovan za župnika u Jajcu fra Lovro Lacić stariji rodom iz Pijavica.
161. 1877. godine fra A.Knežević započeo gradnju Franjevačkog samostana u Jajcu (bez dozvole).
162. 1878. godine (7.kolovoza) austrijske trupe ušle u Jajce.
163. 1878. godine u Jajcu 645 kuća.
164. 1878. godine u Jajcu 262 obrtnika i trgovca.
165. 1879. godine 3.228 stanovnika (H-1.431, M-1.552, S-249)
166. 1879. godine općina Jajce imala 11.475 stanovinika
167. 1879. godine kotar Jajce imao je tri političe ispostave: Jezero, Skender Vakuf i Varcar Vakuf
168. 1880. godine u Jajcu osnovana Narodna osnovna škola.
169. 1880. godine fra Augustin Tomatinović iz Varoši za gradnju smostana u Jajcu dao 1000 zlatnika, fra Lovro Lacić 350, fra Stipo Ladan 100 zlatnika.
170. 1882. godine u Jajcu izgrađena prva državna osnovn škola. (Sada zgrada knjižnice i glazbene škole)
171. 1882. godine dekret o gradnji samostana u Jajcu potpisao general Franjevačkog reda Bernardino a Portu Romantino.
172. 1882. godine fra Stipo Ladan iz Carigrada postavljen za predsjenika rezidencije i župnika u Jajcu.
173. 1882. godine osnovan gradski rasadnik cvijeća I izgradjena kuća za čuvara rasadnika. (ispod Autobusnog kolodvora).
174. 1882. godine dobijena dozvola za gradnju samostana.
175. 1884. godine fra A.Knežević u ime općine pozdravio ministra Kallaya.
176. 1884. godine u Jajcu osnovano udruženje Kasino građana i službenika.
177. 1884. godine u Jajcu boravio austrijski ministar Kalaj (Kallay).
178. 1884. godine u Jajcu otvorena gradska čitaonica.
179. 1885. godine (18.listopada) proglašeno formalno otvaranje franjevačkog samostana sv. Luke u Jajcu.
180. 1885. godine u Jajcu 3.706 stanovnika, općina 12.789 stanovnika.
181. 1885. godine u Jajcu je živjelo 16 Židova.
182. 1885. godine u jajačkom kotaru živjelo je svega 36 stranaca (ne računajući vojsku)
183. 1885. godine fra Pavo Alaupović bio župnik u Podmilačju.
184. 1885. godine od Vodopada do Željezničkog mosta bilo je 15 mlinova sa 87 kamenova i jedna stupa za valjanje sukna i tučenje ruja.
185. 1888. godine izgrađen vidikovac na vodopadu, srušen u poplavi Plive 1995.godine.
186. 1888. godine (19.06.) U Jajcu boravio Princ Rudolf Habsburgški
187. 1888. godine uklonjena munara s tornja sv.Luke koju su Turci dogradili na Toranj l527. godine.
188. 1888. godine kosti Stjepana Tomaševića s Kraljevog groba prenesene u Beč, a zatim u Franjevački samostan u Jajcu. Dr Ćiro Truhelka počeo s otkopavanjem 7. i 8. lipnja.
189. 1888.godine Geza Barcsaya bio Kotarski predstojnik u Jajcu.
190. 1889. godine izgrađena zgrada “Šarenica”, jedina zgrada u Jajcu u pseudo maurskom stilu. Ovdje je 05.11.1943. godine osnovan TANJUG.
191. 1889. godine počela gradnja “Grand” hotela (32 sobe, 46 kreveta)
192. 1889. godine vodopad je bio osvjetljen reflektorom, koji je bio postavljen ispod borova.
193. 1889.godine jajački Kotarski predstojnik bio je Radimsky.
194. 1814. - 1888. godine fra Lovro Lacić iz Pijavica zanijeti pčelar i voćar, popravljao i satove pa su ga i sahađijom zvali.
195. 1890. Godine Srušena Mračna kapija
196. 1892. godine građen vodovod u Jajcu.
197. 1892. godine toranj sv.Luke stavljen pod zaštitu države.
198. 1892. godine Zakonom toranj sv. Luke proglašen Spomenikom kulture
199. 1893. godine u Jezeru o državnom trošku izgrađena kuća za turiste.
200. 1893. godine zu gradsku crkvu UBDM u Jajcu dozidan zvonik.
201. 1894. godine izgrađena cesta Jajce - Banjaluka.
202. 1895. godine gradsku općinu Jajce sačinjavali su: Bare, Baščeluci, Čaršija, Čarši Mahala, Gornja Mahala, Harmani, Katina, Pliva, Plivska ćuprija, Prigraže, Šeh Mahala, Tarla, Varoš I Volijak (uži dio grada), a onda još: Bravnice, Brišće, Carevo Polje, Ćusine, Kozluk, Pijavice, Podhum, Rijeka (Rika), Vrbica, Zaborje (Zabarje), Zaskoplje i Zastinje.
203. 1895.godine u Jajcu 3.929 stanovnika (H-1.982, M-1.644, S-245) općina Jace 14.057 stanovnika.
204. 1895.godine (1.5.)puštena u promet pruga Donji Vakuf-Jajce.
205. 1895. godine sagradjena cesta ispod pravoslavne crkve u pravcu Pruda.
206. 1895.godine u Jajcu boravilo 57 židova i 1 evangelista.
207. 1895. godine Petrović fra Srećko iz Podmilačja bio župnik u Jajcu ( do 1896. godine)
208. 1896.godine u Jajcu osnovano lovačko društvo.
209. 1897.godine osnovana tvornica ELEKTROBOSNA.
210. 1897.godine izgrađen hotel Grand, na mjestu današnjeg doma kulture Stjepan Tomašević.(32 sobe sa 46 kreveta)
211. 1897.godine u Jajcu osnovano vatrogasno društvo.
212. 1898. godine Varcar Vakuf (M.Grad) odvojio se od Jajca i postao poseban kotar.
213. 1899. godine u Kozluku rođen fra Bogoljub Jakešević.
214. 1899. godine (24.3.) u Elektrobosni počela s radom hidrocentrala.
215. 1900. godine izgrađena zgrada kotorskog načelništva (lokacije sadašnjeg hotela Turist).
216. 1900. godine izgrađena zgrada Financija pored tornja sv.Luke. Te godine probijen je i prolaz pored Medvjed Kule.
217. 1901. godine prilikom kopanja temelja za kuću dr.Gramowicza nađeni su ostatci rimski zidina, i crijepova.
218. 1902. godine prilikom radova na gradnji gradskog vodovoda pronađeni su ostatci rimski zidova, crijepova i drugi ostataka.
219. 1902. godine vršeno proširenje vodovoda u Jajcu.
220. 1902. godine napravljen rezervoar za vodu u tvrdjavi.
221. 1902. godine u Elektrobosni uposleno 300 radnika.
222. 1902. godine u Jajcu osnovan HKD Napredak.
223. 1903. godine utemeljno Hrvatsko pjevačko društvo Tomašević.
224. 1904. godine u Jajcu organizirano društvo prijatelja prirode.
225. 1904. godine na Banjalučkoj kapiji postojala su vrata.
226. 1904. godine (19.kolovoza) u Jajcu se rodio pjesnik Nikola Šop (1904 -1982). Umro u Zagrebu, sahranjen na Mirogoju. Grob mu je u blizini groba slavnoga košarkaša Dražena Petrovića.
227. 1905. godine u Jajcu osnovan biciklistički klub Strijela.
228. 1905. godine sagradjena vila fabrike „Elektrobosna“u kojoj su stanovali činovnici „Elektrobosne“. Zgradu je sagradio gostioničar Ivan Manola. Sada je to zgrada časnih sestara.
229. 1905. godine izgrađena zgrada bivše „Jugoplastike“ , sada zgrada obitelji Bogić.
230. 1905. godine u Jajcu je bilo šest električnih uličnih svjetiljki.
231. 1906. godine izvođeni radovi na zaštiti vodopada.Utrošeno 10.000 zlatnih kruna.
232. 1906. godine u Jajcu postajale 22 javne česme i 16 hidranata.
233. 1906. godine u Župi Jajce bilo je 4.876. Hrvata, 2.484 muslimana, 4oo pravoslavaca I 47 ostalih.
234. 1906. godine (1.studenog) izdata poštanska marka od tri helera s motivima Jajca (Travnička kapija s ugostiteljskim objektom “Paviljon”).
235. 1907.godine u Jajcu osnovano Antialkoholičarsko društvo.
236. 1907. godine u Jajcu utemeljena Organizacija radnika Hrvata.
237. 1907. godine Zemaljska vlada u Jajcu formirala kreditnu ustanovu Podupirući fond za trgovinu i zanatstvo.
238. 1907. godine u Jajcu osnovan GAJRET.
239. 1908. godine započela proizvodnja ferosilicija u Elektrobosni.
240. 1908. godine u Jajcu osnovan Mjesni odbor Hrvatske narodne zajednice.
241. 1908.godine utemeljen Hrvatski soko i Hrvatski orao u Jajcu.
242. 1908.godine u Kotarskoj upravi Jajce bilo je uposleno 68% stranaca i 32% domaćeg stanovništva.
243. 1909.godine radnici Jajca prikupili 51,60 kruna dobrovoljnog priloga za poznati štrajk švedskih radnika.
244. 1909. godine otvorena osnovna škola u Dobretićima. Prvi učitelj Jozo Kalajica iz Bugojna.
245. 1909. godine u Jajcu održan štrajk pekarskih radnika.
246. 1909. godine Vinac imao 57 kuća, 251 žitelj I drvenu džamiju
247. 1909. godine Jajce posjetila grupa od 53 kršćansko-socijalna zastupnika iz Beča.
248. 1909. godine (27.11.) u Jajcu osnovan Mjesni odbor socijaldemokratske stranke BiH.
249. 1910. godine Lacić fra. Anto iz Pijavica bio župnik u Jajcu (do 1929. godine)
250. 1910. godine uz staru crkvu izgrađena nova crkva sv. Ive u Podmilačju (župnik fra. Jaroslav Jaranović)
251. 1910. godine završena gradnja (nove) crkve sv.Ive u Podmilačju.
252. 1910. godine u Jajcu 4.236 stanovnika (H-2.226, M-1542, S-325, O-104) općina ukupno 16.602 stanovnika.
253. 1910. godine u Jajcu 707 kuća, 659 nastanjenih, 48 ne nastanjenih 3 vojničke barake.
254. 1910. godine izgrađena donja Osnovna škola na Krpinju.
255. 1910. godine u Jajcu je živjelo 55 židova, 24 muških i 31 ženskih.
256. 1910. godine Jajce je imalo 50,8 % agrarnog stanovništva.
257. 1910. godine u Jajcu bilo 647 obrtnika.
258. 1910. godine portal crkve sv.Ive u Podmilačju prenesen u Franjevački samostan.
259. 1911. godine obnovljena crkva UBDM u Jajcu(Antonini).
260. 1911. godine u Beču izgrađen projekt pruge Jajce - Banjaluka.
261. 1911. godine u Jajcu uvedena obveza pohađanja osnovne škole.
262. 1912. godine počela s radom Škola klanjalica predragocjene krvi Isusove, jedna od deset u Bosni, a sa 227 učenika na četvrtom mjestu u Bosni.
263. 1912. godine u Jajcu je djelovao Sreski sud, Sreska uprava, Postaja vojne komande, Žandarmerijska sreska postaja, Carinsko i financijsko odjeljenje, jedna opća Osnovna škola, te sreska ambulanta.
264. 1912. godine Jajce je bilo osvjetljeno sa 30 petrolejskih i 20 električnih lampi.
265. 1912. godine u Jajcu je živjelo 4.234 stanovnika (H-2.663, M-1.542, S-325, židova 23, ostalih 23) (Donji Vakuf 2.500, Bugojno 2.000 stanovnika).
266. 1912. godine Drago Lacić iz Pijavica u Jajcu nabavio ribarsku dozvolu.
267. 1912. godine u Elektrobosni uposleno 600 ranika.
268. 1912. godine u Jajcu postojala Hrvatska seljačka zadruga.
269. 1914. godine izvođeni radovi na zaštiti vodopada.Utrošeno 12.000 zlatnih kruna.
270. 1915. godine Vojna bolnica iz Jajca preselila u Sarajevo,dajući ime vojnoj kasarni „Jajce“.
271. 1916. godine u Jajcu 4.500 stanovnika.
272. 1916. godine izgorio župni stan u Podmilačju.
273. 1917. godine kotarski predstojnik u Jajcu bio dr.Milassin.
274. 1918. godine počela s radom osnovna škola u Dobratićima.
275. 1918. godine fra Jozo Markušić izabran za predsjednika Hrvatske težačke stranke.
276. 1918. godine ukinuta Njemačka škola (u današnjem Komunalcu).
277. 1919. godine (listopad) u Jajcu konstituiran Mjesni odbor SRPJ (k).
278. 1920. godine u Jajcu (7.8.) osnovano Mjesno udruženje SKOJ-a.
279. 1920. godine direktor Elektrobosne bio barun M.Seiller. Bio direktor od 1904.-1929. godine
280. 1920. godine u Jajcu 80% djece nije išlo u školu.
281. 1920. godine Gradsko Poglavarsto donijelo je odluku da se seljacima besplatno daju lijekovi.
282. 1920. godine u Jajcu osnovan Kulturbund, kulturni savez njemačke manjine u Jugoslaviji.
283. 1920. godine u Jajcu registrirana 854 ratna invalida iz I svjetskog rata.
284. 1920.-2.1 godine Kotarski predstojnik u Jajcu bio je Ibrahim Defterdarević.
285. 1920. godine u Jajcu 4.132 stanovnika (H-2.170, M-1.391, S-496, O-75) općina 15.777 stanovnika.
286. 1921. godine u Jajcu je živjelo, pored ostalih, i 11 Poljaka, 13 Rusa, 28 Madžara, 99 Nijemaca, 6 Arnauta, 9 Talijana, 23 Slovenca i 73 Čeha.
287. 1921. godine gradsko vijeće bilo je sastavljeno od 12 članova. Predsjednik vijeća bio je Ivan Manola.
288. 1921. godine prvu kožnu nogometnu loptu u Jajce donio Nikola Nevjestić, zvani Krpo.
289. 1922. godine Jajce dobilo električnu rasvjetu.
290. 1922. godine sušna i gladna godina u Jajcu.
291. 1922. godine šindra na krovu džamije Esme-Sultanije zamijenjena olovnim limom.
292. 1922. godine osnovan NK BORAC.
293. 1922. godine u Jajcu registrirano 17 kulturno - prosvjetnih i šporskih organizacija.
294. 1922. godine Ćamka Hodžić upisala se u Hermanovu ruždiju u Sarajevu,kao prva Muslimanka iz Jajca.
295. 1923. godine u Elektrobosni otpušteno 250 radnika zbog nedostatka industrijske soli.
296. 1923. godine u budžetu gradske Općine Jajce nalazila se i stavka za liječenje sifilisa.
297. 1924. godine u krugu Elektrobosne proradilo prvo kino u Jajcu.
298. 1924. (12.05.) Omerbegovića kuća uknjižena u korist Dane Salom i drugih iz Sarajeva.
299. 1925. godine velika poplava rijeke Vrbasa. Srušen drveni most u Kozluku, a voda došla do crkvenih vrata.
300. 1925. godine izgorjela stara župna kuća u Podmilačju.
301. 1926. godine osnovano Ribarsko društvo u Jajcu.
302. 1926. godine u Jajcu boravili književnik Ivo Andrić i ministar u vladi Jugoslavije Tugomir Alaupović. Posjetili samostan i gvardijana fra Jozu Markušića.
303. 1926. godine Stjepan Radić (HSS) boravio u Jajcu.
304. 1927. godine u Jajcu održan sastanak za osnivanje organizacija Hrvatske nacionalne stranke u jajačkom srezu.
305. 1927. godine dnevnica radnika u Elektrobosni iznosila 14 dinara (1kg kruha 2 dinara)
306. 1928. godine u Jajcu boravili skauti iz Ljubljane i Beograda.
307. 1928. godine u jajačkom „Gajretu“ bilo je 100 članova
308. 1928. godine Ivan S. Kolarič u knjizi „Vodja kroz Jajce i okolinu“ navodi da je visina vodapada 28-30 metara.U parku, suprotno od vodopada bio je postavljen reflektor sa staklima duginih boja koji je osvijetljavao vodopad.
309. 1928. godine u selu Vukičevci bilo je 27 momaka za ženidbu i dvije djevojke za udaju.
310. 1928. godine u Jajcu (crkva UBDM) održana zadušnica Stjepanu Radiću.
311. 1928. godine (11.08.) na sahranu Stjepana Radića iz Jajca je otputovala delegacija od 20 članova. (10 iz Hrvatskog Sokola, 5 iz Pjevačkog društva Tomašević i 5 članova HSS).
312. 1929. godine u Jajce su doputovala tri generalna direktora “Elektrobosne” iz Bečke generalne direkcije s ciljem pregleda i generalne opravke kanala za hidrocentralu u “Elektrobosni”.
313. 1929. godine održana prva utakmica između debelih i mršavih (3:2).
314. 1929. godine sreski načelnik u Jajcu bio je Bogdan Stajić
315. 1929. godine za predsjednika Sokolskog društva izabran je Anto Burić
316. 1929. godine Jajce posjetilo 6.000 stranih turista.
317. 1929. godine u Zastinju izgrađen vodovod.
318. 1929. godine u Jajce su stigla četiri zvona za crkvu u Jajcu, nabavljena u LJubljani. Najveće zvono od 528 kg poklonila je “Elektrobosna”, a najmanje imučni težak Ivo Gavrić iz sela Boraka.
319. 1929. godine mjenjan je vanjski izgled zvonika crkve u Jajcu zbog postavljanja novih zvona.
320. 1929. godine banski viječnik za Jajce bio Anđukić I. Anto, Seočke općine Bare Jakovljević (bio predsejdnik Seočke općine 27 godina).
321. 1929. godine pojava crnog prišta u nekim selima Jajca.
322. 1929.godine u Jajcu registrirana 44 organizacije i društva.
323. 1929. godine (11.8.) u Jajcu održan Županijski sokolski slet u organizaciji Hrvatskog sokola iz Jajca.
324. 1929. godine u Jajcu održan slet Hrvatskog katoličkog orla.
325. 1929.godine prikazav prvi ton - film u Jajcu.
326. 1929. godine u Jajcu gostovalo Glazbeno društvo intelektualaca iz Zagreba od 50 članova.
327. 1929. godine Hrvatsko pjevačko društvo Dinara iz Livna povodom hodočašća sv.Ive u Podmilačju priredio koncert ispred Tomaševića.
328. 1929. godine Lovrenović fra. Stipan iz Jajca bio župnik u Jajcu ( do 1937. godine)
329. 1929. godine u Jajcu su bila tri putnička automobila i dva kamiona.
330. 1929. godine u Jajcu ljetovala grupa od 30 studenata Varševskog Uneverziteta sa svojim profesorima.
331. 1930. godine osnovano Društvo za očuvanje starina i povjesno društvo u Jajcu.
332. 1930. godine izgrađena betonska podzida na desnoj obali Plive (Nekvalitetno)
333. 1930. godine osnovana ŠK Elektrobosna.
334. 1930. godine osnovan aero klub Naša krila.
335. 1930. godine na godišnjoj skupštini HKD “Napredak” za predsjednika upravnog odbora izabran je Stipo Jurić, potpresjednik župnik Vrdoljak, prvi sekretar Jozo Sučić, drugi sekretar Ivica Majerić.
336. 1930. godine Marko Bungić iz Smionice otišao na rad u Francusku. Radio sedam godina u Parizu i naučio francuski i njemački jezik.
337. 1931. godine Elektrobosna otpustila 114 djelatnika.
338. 1931. godine Jajački srez sačinjavali su: Jajce, Donji Vakuf, Janj, Jezero, Pljeva, Seoci, i Vinac.
339. 1931. godine Narodna čitaonica u Jajcu imala 860 članova, pjevački zbor i tamburaški zbor.
340. 1931 .godine osnovan Narodni univerzitet u Jajcu.
341. 1931. godine otkriven Hram boga Mitrasa (Mitreum) (u blizini sadašnjeg Hotela Turist)
342. 1931. godine u Jajcu postojale 226 radnji i dućana.
343. 1931. godine u Jajcu 1.267 kuća, 1.412 domaćinstava.
344. 1931. godine u Jajcu 7.517 stanovnika, općina 23.106 stanovnika.
345. 1931. godine Elektrobosna odigrala prvu utakmicu na Han Skeli s Krajišnikom iz Banjaluke (2:1)
346. 1931. godine poduzetnik Stipo Jelica sagradio most na Skeli.
347. 1932. godine velika epidemija gripe i tifusa u Jajcu.
348. l932. godine poduzeće „Adam Til“ započelo radove na Sokolskom domu.
349. 1932. godine Mirko Ljubez (otac prof. Brune Ljubeza) nabavio prvi motocikl u Jajcu ,belgijske proizvodnje ,marke „FN“, 85o kubika, s ladjicim(prikolicom).
350. 1932. godine građani Jajca pokrenuli akciju za otvaranje Niže građanske škole. Jako Bojčetić i Ivan Grenca osobno su podnijeli prijavu banu Vrbaske banovine Milosavljeviću.
351. 1932. godine Velika poplava Plive, korito usječeno dva metra.
352. 1933. godine u Jajcu su postojala četiri nogometna kluba: “Borac”, “Slaven”, “Vrbas” i “Elektrobosna”. (Slaven i Vrbas trenirali su na današnjem naselju Bare).
353. 1933. godine u Jajcu je boravila grupa od 30 turista iz Belgije (Brisel)
354. 1933. godine (9.3.) vlasti odobrile adaptaciju samostana sv. Luke.
355. 1933. godine otvorena srednja Građanska škola.
356. 1933. godine u novinskom članku zapisano je da “nigdje u Bosni nije bilo razvijeno gatanje kao u Jajcu”.
357. 1934. godine u Jajce je u zvaničnu posjetu došao ban Vrbaske banovine Dragoslav Đorđević.
358. 1934. godine epidemija trbušnog tifusa u Bulićima i Kuprešanima.
359. 1934. godine u (veljača) u Jajcu osnovan Klub državnih i privatnih činovnika.
360. 1934. godine snažan potres u Jajcu.
361. 1934. godine na velikoj godišnjoj zabavi HKD “Napredak” za ljepoticu izabrana je Dragica Majerić i nagrađena skupocjenom nagradom.
362. 1934. godine na natjecanju pjevačkih zborova Jugoslavije u Zagrebu pjevački zboror iz Jajca zauzeo prvo mjesto pjesmom “A što mi se Travnik zamaglio”.
363. 1934. godine na Plivskom jezeru logorovala grupa od 200 skauta iz cijele Jugoslavije.
364. 1934. godine prilikom kopanja temelja za Sokolski dom pronađeni su tragovi Ilira.
365. 1934. godine u Jajcu registrirano 226 radnji
366. 1934. godine (siječanj) Jajce posjetila stručna komisija Vrbaske banovine radi saniranja Vodopada.
367. 1934. godine (31.12.) u noći počelo veliko razaranje korita rijeke Plive. Korito pomjereno na desnu stranu.
368. l934. godine (listipad) završena gradnja Sokolskog doma.
369. 1935. godine svečano otvoren Sokolski dom.
370. 1935. godine prikazan prvi film u Sokolskom domu.
371. 1935. godine izgrađena pravoslavna crkva u Jajcu, srušena 1992.godine.
372. 1935. godine u Jajcu 4.405 stanovnika.
373. 1935. godine u Jezeru 492 stanovnika.
374. 1935. godine osnovan teniski klub (na kamenolomu Elektrobosna)
375. 1936. godine izvođeni radovi na zaštiti korita rijeke Plive vodopada.
376. 1936. godine zabilježene velike vrućine u Jajcu. Temperatura Vrbasa 28, a Plive 18 stupnjeva.
377. 1936. godine započela gradnja Banovinske bolnice u Jajcu.
378. 1936. godine pojava crnog prišta u dolini rijeke Plive i Dnoluci.
379. 1936. godine u Jajcu osnovano Turističko društvo “Kosmos”.
380. 1936. godine u Jajcu postoji 245 raznih dućana.
381. 1936. godine Jako Bojčetić bio zamjenik načelnika općine Jajce.
382. 1936. godine izgrađen most u Kozluku preko rijeke Vrbasa. Ranije je postojao drveni most.
383. 1936. godine na Begluci (Sada nove peći Elektrobosne) ŠK “Elektrobosna” izgradila je gradsku plažu s kabinama za presvlačenje.
384. 1936. godine u Jajcu postojali Hoteli “Grand”, “Pliva”, i “Han Kapija”, dva nočna kluba “Šangaj” i “Central” i tri hana.
385. 1937. godine Barišić fra Krešimir iz Jajca bio župnik u Jajcu.
386. 1937. godine u Jajcu boravilo 1.285 stranih turista.
387. 1937. godine obitelj Lukić (selo G.Mile) brojalo je 46 članova (domaćin Nikola Lukić).
388. 1937. godine NK Elektrobosna razigravala je sa Saškom iz Sarajeva za ulazak u Prvu nogometnu ligu Jugoslavije. To je najveći domet NK “Elektrobosna”.
389. 1937. godine Jajce posjetilo 383 turista izvan europskih zemalja.
390. 1937. godine dr. Kornelije Sekora nakon 20 godina rada u Jajcu premješten u Ključ.
391. 1938. godine u Dnoluci održan zbor HSS.
392. 1938. godine u Jajce prvi put stigao motorni vlak “Hitri sarajlija”, kojim je doputovao dr.Mehmed Spaho tadašnji ministar željeznica.
393. 1938. godine velika poplava u naselju Jezero.
394. 1938. godine postavljena kanalizacija između Travničke i Banjalučke kapije.
395. 1938. godine Biciklistički klub Strijela iz Jajca organizirao utrku Jajce - D.Vakuf. Prvi za 57 minuta stigao Zvonko Lopac, a drugi Branko Grgić.
396. 1938. godine rijeka Pliva počela mjestomično da ponire ,ugrožen sokolski dom..
397. 1938. godine izvođeni radovi na zaštiti korita rijeke Plive.
398. 1939. godine poplava rijeke Plive. Izgrađena betonska podzida na desnoj obali kod Sokolskog doma (sada udruga veterana i dragovoljaca Domovinskog rata)
399. 1939. godine grupa od 130 njemačkih turista posjetila Jajce.
400. 1940. godine počela gradnja silosa u Pijavicama (ranije Stolnoteniski klub Jajce).
401. 1940. godine umro težak Ivo Ladan s Careva Polja, koji je uspješno liječio prijelom kostiju, išćašenje zglobova i razne druge povrede.
402. 1941. godine radnici rudnika barita u Žaovinama kod Jezera stupili u štrajk.
403. 1941. godine Partijska organizacija u Jajcu imala 28 članova.
404. 1941. godine (15.travnja) Nijemci ušli u Jajce (II svjetski rat).
405. 1942. godine partizani zapalili hotel Grand.
406. 1942. godine prvo oslobođenje Jajca (II svjetski rat)
407. 1943. godine u Elektrobosni radilo 350 djelatnika.
408. 1943. godine (29 studeni) u Jajcu održano II zasjedanje AVNOJ-a.
409. 1943. godine (srijeda-pijačni dan) avionska bomba usmrtila oko 50 jajčana kod Firiča gostionice, (sada staklo “Bilić”)
410. 1944. godine (25.09) konačno oslobođenje Jajca.
