Netrpeljivost (1916)
Izvor: Wikipedija
| Netrpeljivost | |
|---|---|
 |
|
| Naslov originala | Intolerance |
| Redatelj | D. W. Griffith |
| Producent | D. W. Griffith |
| Scenarist | D. W. Griffith Tod Browning |
| Glavne uloge | Mae Marsh Robert Harron Constance Talmadge Margery Wilson |
| Snimatelj | Billy Bitzer |
| Distributer | Triangle Distribution Corporation |
| Godina izdanja | 1916. |
| Trajanje | 197 min. |
| Država |  SAD |
| Jezik | engleski |
| Budžet | 1.900.000 $ |
| IMDb profil | |
Netrpeljivost (eng. Intolerance) slavni je američki crno-bijeli nijemi ep/drama/spektakl iz 1916. kojeg je režirao D. W. Griffith i koji traje 3 sata. Film je ostao zapažen stoga što je po prvi put u kinematografiji predstavio više isprepletenih, paralelnih priča u jednom koje su podijeljene na četiri vremenska razdoblja, od Babilonske ere do moderne Amerike 1914. Glavni lajtmotiv svih priča je ljudska netrpeljivost koja je glavni neprijatelj ljubavi.
Sadržaj |
[uredi] Filmska ekipa
- Mae Marsh kao Draga djevojka (Moderna priča)
- Robert Harron kao Mladič (Moderna priča)
- Constance Talmadge kao Planinska djevojka (Babilonska priča)
- Alfred Paget kao Princ Belshazzar (Babilonska priča)
- Margery Wilson kao Smeđe oči (Francuska priča)
- Howard Gaye kao Isus Krist (Judejska priča)
- Bessie Love kao Nevjesta iz Kane (Judejska priča)
[uredi] Radnja
[uredi] Babilonska priča
Babilon, 539. g. p. k. Mladi ratnik se zaljubio u planinsku djevojku, no ona se ne zanima za njega. Djevojka biva prisilno odvedena na tržnicu za partnere gdje bi trebala biti prodana kao supruga onome koji najviše plati za nju. No princ Belshazzar, sin Nabonida, koji štuje božicu Ištar, joj pokloni slobodu. Drugi put, kada je djevojka napala svečenika i bila osuđena, opet ju je spasio poklonivši joj slobodu. Perzijski kralj Kir Veliki je napao Babilon sa svojom vojskom, ali je izgubio. Ipak, babilonski svečenik koji je prije štovao Boga Bel izda grad i tako ga Kir ipak osvoji a djevojka pogine.
[uredi] Judejska priča
Judeja, 30. godina. Farizeji stalno ogovaraju druge ljude, no Isus Krist je počeo uvoditi ljubav u život stanovnika. No, biva odveden na križ i razapet.
[uredi] Francuska priča
Francuska, 1572. Netrepeljivost katolika, koje predvodi Karlo IX., kralj Francuske i njegova majka Katarina de Medici, te protestantskih Hugenota rezultira krvavim sukobom, u kojem između ostalog pogiba i djevojka "smeđe oči" i njen ljubavnik. Događaj ostaje zapamčen kao Bartolomejska noć.
[uredi] Moderna priča
SAD, 1914. Tvornica je otpustila puno radnika koji su završili na ulici. Među njima su i siromašni mladič i djevojka koji se zaljube, udaju i dobiju dijete. Mladič biva pogrešno optužen za ubojstvo i nevin osuđen na vješanje. No prava žena koja je počinila ubojstvo ipak na kraju prizna svoj čin, tako da ovaj biva pošteđen.
[uredi] Zanimljivosti
- Griffith je u film uložio tada astronomskih 1.9 milijuna $ (oko 33 milijuna $ u današnjoj svoti) što je bio novi rekord. Kada film nije dobro prošao na blagajnama, njegov „Triangle Studio“ je bankrotirao.
- Griffith je odlučio snimiti film nakon protesta oko njegovog prethodnog filma „Rođenje nacije“ kako bi pokazao problem netolriranja mišljenja drugih ljudi.
- Ogromni set Babilona je sagrađen u Hollywoodu.
[uredi] Kritike
Kritičari uglavnom hvale "Netrpeljivost". U svojoj recenziji filma, Steven D. Greydanus je utvrdio: "Rezultat je bio "Netrpeljivost", največi spektakl nijemog razdoblja, te hrabar eksperiment u prezentiranju priče desetlječima ispred svojeg vremena...Umjetnički gledano, rezultat je nevjerojatan iako istodobno i nesavršen tour de force koji očarava. Čak će i prosječni gledatelji biti zadivljeni veličanstvenim spektaklom epskih Babilonskih sekvenci, koji su na svoj način čak i konkurencija veličanstvenoj scenografiji "Gospdara prstenova" Petera Jacksona. Ipak, ispreplitanje različitih priča je, usprkos tome što je inspirirajuče, donekle i neuspješno u realizaciji. Priče su neujednačene - Babilonska i moderna priča dominiraju u filmu, dok je Francuska priča nerazvijena, a priča o Isusu - največa od svih priča - je reducirana na par tankih vinjeta".
Jeremy Heilman je također zaključio: "Sve priče intrigiraju, makar ne na jednakoj razini, a film nikada ne propada tijekom svojeg trajanja. Ipak, čini se povremeno da se radi o velikom eksperimentu u kojem Griffith može vježbati svoje vještine montaže. On isprepliče četiri priče, spajajuči ih sa ujedinjujučim prizorom majke koja njiše kolijevku sa svojim dijetetom, a simultani klimaks priča je uistinu impresivan. Međutim, takva montaža bi bila još više impresivnija da je Griffith uspio pronaći stalan ritam...Babilonska i moderna priča su razrađenije od Judejske i Francuske priče, koje na kraju gotovo odvlače pozornost. Teško se oteti dojmu da bi te prve dvije priče bolje funkcionirale same za sebe".
