Mongolski narodi
Izvor: Wikipedija
Mongolski narodi.- Jedna od tri velike grane Altajskih naroda nastanjeni u Mongoliji i Unutrašnjoj Mongoliji u Kini. Cijela grana dobiva ime po Mongolima a obuhvaća niz naroda koji se služe srodnim jezicima. U Mongoliji živi oko 2,7 milijuna Mongola i većinu čine Halha Mongoli sa više plemena: Khotogoyt, Dzakhachin, Mingat, Bayad, Oold, Tsaatan, Khoton, Uzemchin. Drugi su Kalmiki ili Ojrati, koji se ne smiju pobrkati sa Ojrotima ili Altajcima, turskim narodom. Ojrati se dijele na Ojrate (139,000), Dorbote (55,000) i Torgute (11,400). Svih skupa Ojrata u svijetu ima 518,000, od toga 205,500 u Mongoliji. U Kini su nastanjene grupe Mongola u područjima Unutrašnje Mongolije (oko 5,000,000), Jilina, Liaoninga, Hebeija; Henana; Beijinga; Jiangsua; Shaanxija; Shanxija; Tianjina; Shandonga; Shanghaija. Predstavljaju ih: Dongxiang, Dagur, Jugur, Tuzu, Bao'an, Kharchin, Khorchin, Chahar, Ordos, Tumut. Između 600,000 i 700,000 Mongola živi u zapadnom Liaoningu, a većina pripada grupi Kharchin. U Rusiji ima oko 1,000,000 Mongola. Glavne skupine su im Burjati i Urjanhajci ili Tuvinci. Ostale mongolske grupe su Moghol u Afganistanu, nekoliko tisuća blizu Herata, u dva sela (Kundur i Karez-i-Mulla.). Mongolski stil života je pastoralni nomadizam i život u jurti. Mongol tradicionalno uzgaja 5 vrsta životinja, to su: ovca, koza, kamila, konj i govedo. Ovca se prvenstveno uzgaja zbog vune, a koza i govedo zbog mesa i mlijeka. Kamila ima transportnu ulogu i konj za jahanje. Između dva i četiri puta godišnje tipične stočarske obitelji se sele između zimskih i ljetnih kampova. Domovina Mongola sastoji se na istoku od travnjaka i polu-pustinjskih i pustinjskih krajeva na jugu (Gobi).
